KAKO REŠITI PROBLEM „TEŠKOG“ ZEMLJIŠTA

Objavljeno: 08 jan 2018

U Srbiji ima preko 1 600 000 ha zemljišta teškog mehaničkog sastava (gajnjača, ritska crnica, smonica, pseudoglej), a u Pomoravskom okrugu većina obradivih površina je ovakvog mehaničkog sastava. Proizvodna, aktivna plodnost ovih zemljišta je vrlo niska i dosta varira. Pri jačem vlaženju, odnosno kada ima suviše padavina, navedeni tipovi zemljišta postaju lepljivi, zemljište bubri i povećava zapreminu. U vlažnim godinama sa puno padavina u toku jeseni i zime na parcelama sa ovakvim zemljištem dolazi do pojave vodoleža – zabarivanja.

Usled loših fizičkih i vodno-vazdušnih osobina ova zemljišta su teška za obradu. Obrada ovakvih zemljišta u praksi se izvodi u veoma teškim uslovima i van optimalnih rokova. Usled teškog mehaničkog sastava ovakva zemljišta imaju vrlo kratak rok za obradu.
Kretanjem mehanizacije po zemljištu, prouzrokuje se sabijanje zemljišta, čime se narušava njegova struktura kako u površinskom tako i u dubljem sloju. Zemljišta teškog mehaničkog sastava u sebi imaju veliki sadržaj gline i mnogo su podložnija sabijanju od zemljišta lakšeg mehaničkog sastava sa više peska u sebi.
Na ovakvom zemljištu sitne frakcije zemljišta se ispiraju u dublje slojeve i izazivaju stvaranje nepropusnog sloja za protok vode iz površinskih u dublje slojeve i obrnuto. Ukoliko je vlažnost veća prilikom primene mehanizacije, na tragovima točkova formira se pokorica koja uslovljava brzo isparavanje vode iz zemljišta, a u slučaju većih padavina infiltracija vode u zemljište je znatno smanjena.

 

Ilustracija: poljoprivredno zemljište, foto: S.K.
Ilustracija: poljoprivredno zemljište, foto: S.K.

Sa aspekta prakse zemljište se smatra sabijenim kada biljke ne mogu pravilno da razviju korenov sistem. Stvaranjem nepropusnog sloja zemljišta otežano je oceđivanje vode u dublje slojeve u vlažnom periodu, ali i podizanje vode iz donjih slojeva u gornje tokom sušnog perioda u vegetaciji. Ono u čemu se praksa i teorija apsolutno slažu je to da je pojava vodoleža – zabarivanja siguran znak povećane zbijenosti zemljišta.
Kako bismo bili sigurni da problem zbijenog zemljišta postoji, kao i da postoji prirodni nepropusni sloj (plužni đon) neophodno je izvršiti ispitivanje zemljišta. Ispitivanje se vrši šipkom dužine 150 cm, prečnika 10 mm, u donjem delu zašiljena pri čemu se laganim pritiskom ruku na rukohvate šipke vrši prodiranje u zemljište do određene dubine, odnosno dok se ne naiđe na povećani otpor tj.nepropusni sloj. Pored navedenog metoda prisusvo plužnog đona se može utvrditi i kopanjem profila zemljišta. Osim toga na osnovu rasta korenovog sistema može se utvrditi da li postoji plužni đon i da li je koren prošao kroz sabijeni sloj zemljišta.
Opadanje plodnosti i pojava degradacije zemljišta kod nas je i posledica primene konvencionalne – tradicionalne obrade zemljišta – oranjem plugovima. Kada je zemljišta suvo rad pluga je otežan i nekvalitetan posebno na težim zemljištima. Često plug ne može da prodre u suvo zemljište, a i ako prodre oranje je neujednačene dubine pri čemu dolazi do izoravanja velikih zbijenih grudvi. Sa druge strane suvo zemljište je pogodno za postizanje dobrih rezultata u razbijanju zbijenih slojeva. U otežanim uslovima oranja na zemljištima teškog mehaničkog sastava utroši se više energije, mašinskog i ljudskog rada.
Pre početka obrade zemljišta potrebno je pratiti stanje vlažnosti zemljišta i odrediti optimalno vreme obrade.
Razrivanje zemljišta se primenjuje na umereno vlažnom zemnjištu. Na vlažnom zemljištu kvalitet podrivanja je nezadovoljavajući i po pravilu se na takvim zemljištima izvodi meliorativna mera podrivanje sa krtičnom drenažom (na razrivačko oruđe iza radnog tela prikači se čunj-kugla ). Kod ovakvog razrivačkog oruđa klin nema ulogu razbijanja zemljišta već samo otvaranja kanala za prolaz čunja iza koga ostaje krtični dren.
Plužni đon treba razlikovati od zbijenosti zemljišta koja nastaje u površinskom sloju, koja nastaje radom mašina i prirodne pedološke zbijenosti. Prilikom razbijanja plužnog đona agregat sa razrivačkim oruđem u toku rada treba da prati konture terena posebno kada se radi o valovitim i nagnutim parcelama.
U sušnim godinama kakva je bila godina za nama skoro je nemoguće primeniti oranje kao agrotehničku meru obrade zemljišta kada je ono suvo. Umesto plugova u takvim uslovima se koriste teške tanjirače, kultivatori, gruberi, čizel plugovi, razrivači i podrivači (sva oruđa koja proizvođači u Pomoravlju nemaju). Zbog nedostatka ovakvih oruđa i njihove cene poljoprivredni proizvođači treba da razmisle o mogućnostim udruživanja i kupovine ovakvih oruđa zajedničkim sredstvima (s obzirom da to nisu oruđa koja se često koriste). Na osnovu ranijih i prošlogodišnjih iskustava u primeni raonih plugova i razrivačkih oruđa u obradi sabijenih zemljišta i zemljišta teškog mehaničkog sastava mogu se doneti zaključci značajni za proizvođače koji nameravaju da nabave i koriste razrivače u budućoj praksi:
– upotrebom razrivača povećava se poroznost zemljišta jer se u dubljim slojevima formiraju šupljine (makropore) koje služe za akumulaciju padavinskih voda
– primenom razrivačkih oruđa povećava se propustljivost zemljišta za vodu i vazduh čime se postiže ujednačena vlažnost po dubini što povoljno utiče na povećanje mase korenovog sistema u svim slojevima zemljišta, a samim tim i na povećanje prinosa.
– razrivačka oruđa u radu stvaraju manji vučni otpor pa je i manja potrošnja goriva po jedinici površine u odnosu na plugove istog radnog zahvata
– upotrebom razrivača smanjuje se broj prohoda, gaženje i sabijanje zemljišta, a povećava učinak rada usled većeg radnog zahvata razrivačkog oruđa u odnosu na plug
Razrivačka oruđa su jednostavne konstrukcije pa su ulaganja za kupovinu i za njihovo održavanje manja nego kod plugova istog radnog zahvata. Kvalitet rada razrivača se može poboljšati ugradnjom krila na radnim telima. Zadovoljavajući kvalitet razrivanja i mešanja površinskih slojeva zemljišta i biljnih ostataka postiže se pri radnim brzinama od 7 km/čas. Brzina pri radu varira u granici od 3-7 km/čas u zavisnosti od tipa zemljišta, dubine rada, vlažnosti i sabijenosti zemljišta, količine biljnih ostataka i raspoložive snage traktora.
Razrivačka oruđa zahtevaju veliku snagu traktora. U našim uslovima treba obezbediti minimalno 15 kW po radnom telu što je dovoljno za rad razrivača na dubini od 50 cm i brzini od 3 km/čas.
U toku rada razrivačkih oruđa biljni ostaci preduseva i korovi stvaraju određene poteškoće. Zbog toga je za uspešan rad razrivača potrebno pripremiti parcelu, dobro usitniti biljne ostatke preduseva i ravnomerno ih rasporediti po celoj površini ili ih potpuno ukloniti.
Većina proizvođača ne poseduje razrivačka oruđa već su prinuđeni da vrlo skupo plaćaju usluge razrivanja na svojim parcelama. S obzirom da je ova agrotehnička mera prilično skupa potrebno je racionalno i pravovremeno izvoditi. Pored toga kao meru prevencije obradu zemljišta plugom treba obavljati na različitim dubinama i sa oštrim raonicima kako bi se izbeglo stvaranje plužnog đona.

Izvor: Domaćinska kuća

Autor: Igor Andrejić

Slučajne vesti

Pošaljite svoj komentar

Najnovije vesti na portalu

Najnoviji komentari


domaćina i domaćica

Svetlana Kovačević: Hvala u njihovo ime. Poslovnost na nivou...
Branka Pasane: Treba mi serviser za muzilice...
Branka Pasane: Da li ima neki serviser koji bi došao kod nas i o...
Branka Pasane: Da li ima neki serviser koji bi došao kod nas i o...
Poljo Nova Varoš: Poštovani ministre, kada poljoprivrednici Nove Va...
Miki: Slusajte da vam kazem stvari stoje veoma lose pogo...
Poljostocar: Kupuje proizvode Superiora i prezadovoljan sam. Ve...
Ivan Stojanović: Prijatelju,da li ima potražnje u Novom Zelandu za...
Svetlana Kovačević: Hvala vam puno. Pratite nas i dalje i pisite koje ...
Vinko Puric: veoma dobro odabran i prezentovan strucni materija...