Postupak sa mlekom posle muže

Mleko se najčešće lošim postupcima nakon muže, kontaminira mikroorganizmima koji umanjuju hranljivu vrednost i čine ga nepodobnim za dalju upotrebu. Mleko se kontaminira mezofilnim mikroorganizmima koji se najbolje razmnožavaju na temperaturi od 15-25°C .
Ovi  mikroorganizmi  razlažu laktozu i stvaraju kiselo mleko koje je pozitivno na alkoholnu probu. Kiselo mleko je termički nestabilno i prilikom zagrevanja dolazi do zgrušavanja, zagorevanja ili pojave netipičnog ukusa i mirisa pri pasterizaciji.
Mleko se kontaminira i sporogenim mikroorganizmima koji preživljavaju termičke obrade i dospevaju u gotov proizvod. Zbog svega ovoga potrebno je odneti mleko posle muže u prostoriju za prihvat mleka i izvršiti ceđenje i hlađenje.

Ceđenje je prvi postupak sa mlekom u kome se ostranjuju razne mehaničke nečistoće. U zavisnosti od veličine poljoprivrednog  gazdinstva mleko cedimo sa gazom ili lanenim platnom (iskuvana i ispeglana pre upotrebe). Na većim gazdinstvima koriste se specijalna cedila sa filterima za jednokratnu upotrebu.

Nakon ceđenja u mleku se i dalje nalaze mikroorganizmi. Zakonskim propisima nije dozvoljena upotreba hemijskih jedinjenja sa baktericidnim dejstvom. Sprečavanje razvoja mikroorganizama vršimo hlađenjem mleka. Kritična temperatura za razvoj mikroorganizama u mleku je 13°C, zbog toga je neophodno da što pre rashladimo mleko ispod ove temperature.

Mleko nakon muže cedimo, a zatim hladimo na temperaturu od 8-10°C , a u sledeća 2-4 časa na temperaturi od 4°C , do obrade odnosno prerade. Mleko možemo hladiti u kantama (orošavanjem), hladnjaku, laktofrizu u rashladnim bazenima (protočna hladna voda). Nezavisno koji način primenjujemo, cilj je da dobijemo mleko sa što manjim brojem mikroorganizama, kako bi očuvali kvalitet mleka odnosno bolju sirovinu za dalju preradu.

Pranje i dezinfekcija celokupne mlekarske opreme

Jedan od načina kontaminacije mleka mikroorganizmima može biti kontak sa mlekarskim priborom. Umnogome kvalitet mleka zavisi od čistoće – nečistoće mlekarske opreme (muzilice, kante, cedila i dr). Zato svaki stočar treba da veliku pažnju posveti održavanju i čišćenju mlekarske opreme. Sa čišćenjem treba započeti odmah posle pražnjenja posude i opreme od mleka. Da ne bi došlo do sasušivanja ostataka mleka i uvečanja broja mikroorganizama. Pranje i dezinfekciju obaviti u nekoliko faza: predpranje, pra nje, dezinfekcija, ispiranje i sušenje.

fIlustracija: mleko
fIlustracija: mleko

Predpranje je ispiranje posuda koja su bila u dodiru sa mlekom. Zbog sposobnosti očvršćavanja mlečne masti u hladnoj vodi, i zgrušavanja  taloženje belančevina u toploj vodi i ispiranje vršimo vodom temperature oko 30°C , a može i voda iz vodovodne mreže. Opremu prati rastvorom vode i sredstvi- ma za pranje sa temperaturom rastvora višom od 50°C. Treba praktikovati da u posudu prvo sipamo vodu (1/10 od zapremine posude), a zatim dodati deterdžent koji je u novije vreme pomešan sa sred-stvima za dezinfekciju, a ujedno se vrši  i dezinfekcija. Treba poštovati koncetra ciju rastvora koja je data u uputstvima preparata. Za pranje ne smemo upotre- bljavati krpe i sunđere (izvor štetnih mi-kroorganizama), već četke različitih oblika. Pedantno oribati, naročito rubove, poklopce i spojna mesta, u kojima se lako zadržavaju ostaci mleka. Ukoliko nije korišćeno sredstvo za dezinfekciju, un štavanje bakterija je moguće i parenjem pregrejanom vodom temperature iznad 90 °C  i količinom od 1/10 zapremine posude. Za ispiranje posuda koristi se čista
voda, isprati više puta kako bi se uklonila sredstva za pranje i dezinfekciju. Prisustvo ostatka deterdženta izaziva zagađenje mleka, a takvo mleko ne možemo upotrebljavati za dobijanje kiselomlečnih proizvoda i sira (maja i sirilo ne deluju).
Po završetku ispiranja opremu osušiti, tako što se mlekarske posude okrenu otvorom na dole, i to na mestu gde nema prašine imnepoželjnih mirisa. Bitno je da se posude što pre osuše. Prilikom pranje muzalice treba obratiti pažnju na sisne gume, kolektore, cevi za mleko i muznu kantu. Poželjno je da se jednom u 7-10 dana obavi temeljno pranje i dezinfekcija muzne jedinice (demontiranjem na
delove), kiselim sredstvima za pranje koja uništavaju talog mlečnog kamenca. Samo čišćenjem i dezinfekcijom posle svake muže svih površina sa kojima mleko dolazi u dodir možemo dobiti kvalitetno mleko sa što manje mikroorganizama (E klase).

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

18.03.2024.

Poziv poljoprivrednicima da provere kvalitet sirovog mleka u nacionalnoj referentnoj laboratoriji

15.01.2024.

Raspisan Javni poziv za premiju za mleko za 4. kvartal 2023.

12.12.2023.

Kako kozje mleko utiče na zdravlje

07.12.2023.

Kravlje ili biljno mleko odlučite sami

02.11.2023.

Rok za prijavljivanje na javni poziv za premiju za mleko za 3. kvartal produžen je do 10. novembra

18.07.2023.

Javni poziv za za premiju za mleko za 2. kvartal koji je raspisan 3. jula, trajaće do 3. avgusta 2023. godine

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca