Kako do savršenog travnjaka

Objavljeno: 27 mar 2018

Pod podizanjem travnjaka se podrazumeva sve radne operacije koje se izvode na odabranoj lokaciji, tj. utvrđivanje osobina zemljišta (supstrata), pripreme terena za zasnivanje travnjaka, setva iliti zasnivanje travnjaka i nega travnjaka do prvog košenja. Može se navesti četiri osnovne metode u zasnivanju travnjaka: setva, busenovanje, čepiranje i sadnja izdanaka. Mada čepiranje i sadnja izdanaka podrazumeva oživljavanje ili vegetativno razmnožavanje pomoću delova biljke a koriste se uglavnom kod određenih vrsta (rosulja, zubače i livadarke).

Najvažnije od svih metoda je odabir terena na kome se želi izvršiti setva (sadnja) i njegovo pripremanje za predstojeće radne operacije.

Da bi se pripremio teren za podizanje travnjaka mora se voditi računa o više stvari, jer pored osnovne obrade i predsetvene pripreme zemljišta, mora se još vršiti i regulisanje nagiba (nivelacija), površinsku poravnatost zbog košenja, uništavanje prethodnog travnog pokrivača, posebno korova, postavljanje sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje (drenaža), korekcija kiselosti zemljišta (kalcifikacija) i dr.

Obrada zemljišta se vrši se pomoću različitih vrsta plugova. Na svim malim površinama preporučuje se ručna obrada zemljišta, nekad do 25 cm(dubina 1 ašova) ili do 50 cm (2 ašova). Postoje i male mašine za obradu zemljišta – rotokultivatori, motokultivatori, rotovatori, freze. Pod osnovnom obradom podrazumeva se mehanička obrada parcele na kojoj će se podizati travnjak. Ovde se zemljište temeljno obrađuje do određene dubine. Preporučljivo je na tvrđim zemljištima, obrada raonim plugovima na 20 –30 cm dubine. Vrši se u proleće, leti i tokom jeseni (što je najčešće preporučljivo zbog mekoće zemljišta).

Nakon osnovne obrade a pre sadnje, mora se izvršiti predsetvena obrada zemljišta kojom se sitni površinski sloj zemlje i dolazi do poravnanja zemljišta što je pogodno za setvu trava i njihovo brzo klijanje. Na manjim parcelama grabuljama, motikama i drugim sličnim alatkama se zemljište usitnjava.

Suzbijanje korova, što je jako važno, bi trebalo da se obavlja pre setve. Međutim ako postoji problem sa korovima koji ne mogu biti selektivno otklonjeni, jedna od mogućnosti je upotreba zemljišnih fumiganata, kao što je metil bromide, methan ili dazomet. Druga mogućnost je upotreba totalnih herbicida kao što su reglone, gramoxone, roundup, cidokor. Ove herbicide treba upotrebljavati pre obrade zemljišta, kada je korov visine 10-20 cm. To su translokacioni herbicidi koji se usvajaju preko lista i kreću se do korena uništavajući na taj način korov u potpunosti. Za potpuno delovanje ovih herbicida potrebno je 6-8 nedelja. S tim u vezi, primenu herbicida treba usaglasiti sa datumom setve. I fumigante i herbicide najbolje je upotrebiti kada je temperatura zemljišta iznad 100 °C.

Ilustracija; uništavanje korova, foto: http://www.sytyson.com/
Ilustracija; uništavanje korova, foto: http://www.sytyson.com/

Nakon obrade i predsetvene pripreme zemljišta, potrebno je otkloniti otpatke (drvo, kamen, i ostalo) sa površine terena i najčešće se to radi grabuljama na malim parcelama i tako dolazi i do poravnanja terena. Potom se prelazi valjkom kako bi se zemljište potpuno izravnalo. Formiranjem podloge mora se voditi računa i na nagib terena, tj. za potrebe odvodnjavanja. Preporučuje se nagib od 1 %. Oštrije nagibe zemljišta potrebno je izbegavati ili dovoženjem dodatnog sloja zemljišta na tu parcelu. Ako usled ravnanja terena dođe do manjih poremećaja kontura zemljišta, može se primeniti traktor sa ravnjačem. Kod većih nagiba koristi se specijalna oprema (buldožeri ili bageri), ukoliko zemljište mora da se ukloni ili da se popune rupe.

U zavisnosti od teksture zemljišta (sadržajem gline) može se postavljati sistem za drenažu ili sa druge strane ako je sušno područje, može se postaviti sistem za navodnjavanje.

Nakon što se obave sve ove operacije, zemljište treba prođubriti. Prolećno đubrenje treba izvesti sa mineralnim đubrivima bogatim azotom (N) koji daje boju i vitalnost travi i pomaže u bržem rastu. Preporučljiva su granulirana đubriva koje sadrže 3 glavna elementa (azot, fosfor i kalijum) i mikroelemente (magnezijum, gvožđe, mangan…). Mikro elementi dodatno hrane biljku i pojačavaju dejstvo makroelemenata tako da kao krajnji cilj imamo travu koja je vitalna i otporna na bolesti, dovoljno jaka da se bokori i zadrži gustinu travnjaka što sprečava korov da se nastani.

Pri izboru smeše semena potrebno je imati u vidu tip zemljišta na koji će se travnjak podići, ekspozicija terena i dostupnost vode za zalivanje. Trave hladnijeg područja, najbolje je sejati u kasno leto zbog produženja kritičnog perioda kada se temperatura kreće od 10-20 °C i zbog hladnog i vlažnog perioda u toku zime i proleća ali moguće je sejati i u što je moguće rano proleće. Trave toplijeg područja treba sejati u kasno proleće ili rano leto. To obezbeđuje duži period visoke temperature zemljišta 30°C  za brzo i uspešno zasnivanje toploljubivih vrsta. Travne smeše za travnjake, mogu se sejati počevši od ranog proleća, pa do sredine jeseni pod uslovom da se, u slučaju suše, travnjak drži u stanju vlažnosti sve do potpunog ukorenjivanja travnjaka (približne visine oko 5 cm). Da bi se dobio dobar, odnosno željeni travnjak, savetuje se setva 3-4 kg semena na 100 m2. Unakrsnim načinom setve doprinosi se ravnomernom rasporedu semena po celoj setvenoj površini.

Ilustracija: košenje travnjaka, foto: http://revistajardins.pt
Ilustracija: košenje travnjaka, foto: http://revistajardins.pt

Podizanje travnjaka treba pristupiti kada su ulovi temperature i vlažnost zemljišta najpovoljniji za klijanje i nicanje biljaka, a kada su nepovoljni za nicanje korova, pojavu bolesti i štetočina. Najintenzivnija pojava korova je u proleće. Ukoliko se travnjak koristi za uzimanje busena i busenovanje potrebno je 3-4 četiri nedelje povoljnih uslova da bi se biljke zadovoljavajuće ukorenile. U slučaju zasnivanja travnjaka setvom, na stalnom mestu, neophodno 6-8 nedelja povoljnih uslova za formiranje kvalitetnog travnog pokrivača.

Najveći problem kod sejanja travnjaka je vreme. Od perioda setve do nicanja semena trave prođe 7-14 dana, seme korova ima dosta vremena da padne i nikne. Bez obzira da li je zemljište tretirano herbicidima pre setve uvek će se pojaviti korov. Već nakon 3 nedelje potrebno je ponovno tretiranje selektivnim herbicidima koje se u zavisnosti od problema ponekad i ponavlja. Seme se u trenutku setve nalazi u sloju zemlje od 0 do 2 cm. Potrebno je taj sloj održati optimalno vlažnim 24h/14 dana tako što se površina orošava više puta u toku dana. Kako trava raste zalivanje se proređuje. U letnjim mesecima ne sme se dozvoliti da se zemljište osuši jer može se desiti da travnjak u potpunosti propadne, pa je preporučljivo jutarnje i večernje zalivanje.

Prvo košenje travnjaka vrši se kada trava dostigne visinu 6-8cm. Košenje vršiti pažljivo uz postepeno spuštanje noževa, tako da visina pokošenog travnjaka bude 3-3,5cm. Košenje se vrši redovno, vodeći računa da se ne sme kositi više od dve trećine biljke.

U sušnim periodima, tek zasejane, kao i postojeće travnjake treba zalivati. Pri svakom zalivanju, travnjak bi trebalo da je zaliven 30-40mm u dubinu. To obezbeđuje rast i razvoj korenovog sistema. U normalnim uslovima zalivati jednom nedeljno, a u sušnim uslovima, dva puta nedeljno.

Tradicionalno, trava se najčešće zaliva pomoću prskalica. Najelegantnije rešenje koje manje-više predstavlja standard za profesionalne baštovane – pojavljuje se u obliku rotacionih rasprskivača. Po savetu stručnjaka, najbolje vreme za zalivanje travnjaka je rano ujutru između 3:00 i 6:00.

Uklanjanjem korova sa travnjaka, kao što su veronike i bela detelina, može se izvršiti ručnom alatkom za rastresanje zemlje. Ostale vrste korova, kao što je maslačak ili bele rade, mogu da se uklone plevilicom ili starim kuhinjskim nožem. Takođe mogu se upotrebljavati i herbicidi za uklanjanje korova ako je korov prekrio travnjak. Grabuljanjem omogućava se dobro čišćenje trave jednom, dva puta ili tri puta godišnje. Prednost grabuljanja je ta što se vraća cirkulacija vazduha i svetla u niže slojeve trave, oživljavajući vlati na taj način. Đubrivo ponovo može da prodre skroz do korenja i ne podstiče mahovinu i bakterije koje ubrzavaju truljenje u suvoj travi u središnjem suvom sloju. To je izrazito korisno u borbi protiv korova.

Grabuljanje može se  obaviti prvi put u martu, potom sredinom/krajem maja i treći put početkom septembra.

 

Izvor: Domaćinska kuća

Autor: Svetlana Kovačević

Slučajne vesti

Pošaljite svoj komentar

Najnovije vesti na portalu

Najnoviji komentari


domaćina i domaćica

Tihomir: Ima li nesto za nas sa kosova i metohije...
Drsgan: Ako pcelari imate problema sa visak pcelom koje se...
Medule: Procenat vlage zavisi od s...
Maksimović Mirjana: Ja sam Mirjana Maksimović ima 68 god. po proesiji...
Svetlana Kovačević: Pogledajte na ovom sajtu http://www.paulovnija.inf...
Boro Vukčević: Ovo drvo sam prvi put vidio ispred kuće mog prija...
Ivankaiser: Thanks for the article post.Really thank you! Grea...
Ljubo Repić: Imam u dvorištu orah debljine stabla ok 40 cm. Le...
Ivan: Smatram da je ovo savrseno resenje zadimljavanja i...
Ivan: Smatram da je ovo savrseno resenje zadimljavanja i...