Zašto su jagodari nezadovoljni

Berba jagoda je u finišu, pa je to pravo vreme da uzgajivači sumiraju prinos i zaradu. Obzirom na loše vremenske prilike, većina jagodara u apatinskoj opštini nije zadovoljna ni cenom ni prinosom, a i sezonskih radnika je sve manje za ovakve poslove. Nakon pet godina izvoza jagoda na izbirljivo tržište Rusije, Antun Mihalek iz Sonte žali se da su loše vremenske prilike doprinele tome da ove godine jagode pojedinih uzgajivača ne odu „preko grane“, što su, prema njegovim rečima, iskoristili otkupljivači, jer su dali znatno nižu cenu nego lane. Umesto 210 dinara za kilogram, ove godine im je ponuđeno 160 dinara, a kada se odbiju dnevnice beračima, uzgajivači, poput ovog Sonćanina, tvrde da su na kraju sezone na nuli.

Ilustracija: jagode na pijaci
Ilustracija: jagode na pijaci

„Da proizvodimo sto puta više robe ne možemo zašititi tržište Rusije, jer samo na primer Moskva ima dvadeset miliona stanovnika. Da je sezona bila dobra i ove godine bi bili na dobitku kada odbijemo sve rashode, ali nije tako. Rod je ostao tu gde jeste, a naši otkupljivači, koji su nam lane plaćali jednu cenu, ove godine su u jeku sezone dali 160 dinara, a na kraju sezone na 120 dinara za kilogram jagoda. Eto nam katastrofe, kud je cena loša, tu je i prinos prepolovljen“, kaže Mihalek. Mihalek ističe da se dvanaest godina bavi uzgajanjem jagoda visokokvalitetnih sorti „Clery“ i „Alba“, ali da će nakon ovogodišnje loše sezone sa prinosom oko osam tona po hektaru, uzgoj svesti na minimum i to samo za svoje potrebe. „Zbog loših vremenskih prilika imali smo situaciju da nam je plod trebao dati ono što je dao lane, ali zbog visokih temperatura, vegetacija se prepolovila, što je smanjilo i prinos“, dodaje Mihalek. Ovaj proizvođač jagoda ističe da je jagodarstvo nekada bio i te kako unosan posao, ali da je poslednjih godina, kao i vremenske prilike – nestabilan. U taj posao je potrebno uložiti mnogo znanja i truda da bi se dobio kvalitet za zahtevno strano tržište. Kao problem ističe i nedostatak berača, kojih je ove godine bilo malo i ako je dnevnica bila 1.600 dinara za osmočasovno radno vreme.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

17.05.2019.

Sledite primer ovog uspešnog poljoprivrednika

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca