Otvoren muzej gusala na Arsovskom brijegu

Slavko Arsović – Lićo, davnih 90-ih otišao je iz svog rodnog kraja trbuhom za kruhom. Više od 20 I nešto godina živi sa svojom porodicom u Italiji. Bez obzira što je otišao iz rodnog kraja, nije zaboravio svoje rodno selo, svoju Gnjilicu. Selo Gnjilica nalazi se šest kilometara od Raške, malom gradiću na obali reke Ibra. Kad god ima vremena on dolazi jer je izgradio muzej, a krajem prošle godine je otvorio i prvi muzej gusala u Srbiji. U svom muzeju ima sve što su njegovi preci sačuvali, ćilime, obremače, nošnje, činije gde se, pravio sir, karlica, tocilo…

Ilustracija: Muzej u Gnjilici, foto: S,K.
Ilustracija: Muzej u Gnjilici, foto: S,K.

 

Prilikom otvaranja muzeja gusala Slavko Arsović,  obratio se prisutnima rečima :   ,, Pomaže Bog, dobrodošli na Arsovski brijeg.“  Arsović je potom naglasio kako je dan otvaranja muzeja gusala njemu lično veoma važan dan i, broj prisutnih najveća nagrada i da ne postoji nijedna druga nagrada koja bi mogla to da zameni.

Napisavši knjigu o Arsovskom bregu Arsović je, kako je rekao, mislio da sve o njemu zna i da ne bi imao šta još da kaže o bregu. Međutim, na dan otvaranja su mu se otvorili novi vidici i, kako kaže, ništa još nije rekao o ovom bregu. Sve što se do sada moglo videti i čuti je samo pet odsto od onoga što Slavko ima u svojoj viziji, i da ima još puno toga da se uradi. Po njegovim rečima želi da njegova Gnjilica nadaleko čuje, da se čuje za njegove pretke.

Ilustracija: Slavko Arsović na Arsovskom bregu, foto: S,K.
Ilustracija: Slavko Arsović na Arsovskom bregu, foto: S,K.

Svoje obraćanje završio je rečima : ,,Ovo je prvi otvoren muzej gusala u Srbiji. Čak ga u Londonu ima, a od danas iovde. Ovo nije moj muzej, ovo je muzej svih nas srba.“

Gusle su igrale važnu ulogu u istoriji srpske epske poezije budući da su guslari — narodni pevači, opevali događaje iz narodne istorije vekovima, sve dok ti tekstovi nisu, najzad, zapisani. Većina pesama govori o vremenima otomanske vladavine i narodne  borbe za nezavisnost. Naporima Vuka Karadžića mnoge srpske epske pesme su zapisane i sačuvane već u ranom 19. veku.

Ilustracija: izložene gusle u muzeju, foto: S,K.
Ilustracija: izložene gusle u muzeju, foto: S,K.

Rajo Vojinović, predsednik Saveza srpskih guslara ističe da je otvaranje ovog muzeja nešto što je trebalo još odavno da se uradi, što samo govori o nama kao narodu koji se nemarno ophodi prema sebi i sopstvenom identitetu i da zbog toga i plaćamo ovolike cehove u ovom našem vremenu. Rekao je da je gospodin Arsović zaslužio samo reči hvale i divljenje za ovo što je uradio i čestitao mu je. Vojinović je dodao, da je ovakav projekat bitan ne samo za Rašku, već i mnogo šire.

Etnomuzikolog, Danka Lajić – Mihajlović, ističe da su gusle kao i većina muzičkih instrumenata značajni materijalni trag duhovne odnosno nematerijalne kulture u kojoj su učestvovale i koja ih je proizvela kao produkt te kulture. Lajić – Mihajlović dodaje : ,,U tom smislu muzej gusala je značajan kao mesto gde se čuvaju instrumenti koji svedoče o prisustvu epske tradicije pevanja uz gusle. Sa druge strane, svedoče o raznovrsnosti tih izraza, različitih majstora, koji su ih gradili, i koji su vrlo cesto sami bili guslari i gradili za svoje potrebe. Iz ove zbrike instrumenata možemo saznavati mnogo toga na različite načine, u vezi sa lokalno tradicijom, kao i ljudima koji su koristili te instrumente ali i o ljudima koji su slušali izvođenja pesama uz gusle.’’

Smiljana Đorđević – Belić, naučni saradnik, na pitanje na koji način se mogu gusle približiti mladima, da se više interesuju, da više znaju i da ih više upotrebljavaju, odgovara na sledeći način : ,, Kako bi se mladima približile gusle, tu je od presudne važnosti porodično vaspitanje, ali I ono što će oni sami steći tokom svog formalnog obrazovanja. Mislim da koren svega leži upravo u obaveštenosti. U jednom adekvatnom načinu predstavljanja i poezije koje se uz gusle izvodi potrebno je naći model koji bi mladoj generaciji bio prijemčiv.’’

Opština Raška bi trebala da pomogne ovom vrednom čoveku, jer to je za dobrobit tog kraja. Bila bi dobra turistička atrakcija. Do sada su mnogi posetili ovaj kraj i obišli muzej, jer stvarno ima šta da se vidi. Treba sačuvati našu kulturu od zaborava.

 

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

24.12.2023.

Golijski ukusi – čuvari tradicionalnih jela, recepata, zdrave hrane

10.11.2023.

Kako poboljšati život žena na selu

25.09.2023.

Žene ne zaostaju za muškarcima

24.09.2023.

Snaga je u ženama

13.09.2023.

Održan 14. tradicionalni Etno sajam zdrave hrane, starih zanata i narodne kulture

24.08.2023.

Božidarka Radovanović: Žene na selu nisu zapostavljene

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca