Da li više uvozimo ili izvozimo hranu

U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u periodu januar – maj  2018. godine ostvarena je vrednost izvoza od 1.312,3 miliona USD, što predstavlja rast od izuzetno skromnih 2% u odnosu na ostvarene  rezultate u periodu januar-maj 2017. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 16,5%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 845,4 miliona USD je za 26,3% veća od ostvarenog u periodu januar-maj 2017. godine, sa učešćem u ukupnom  robnom  uvozu od 8%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-maj 2018. godine, beleži značajan pad od 24,8%, odnosno 153,9 miliona USD, u odnosu na posmatrani period i iznosi 466,9 miliona USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  155,2%.

Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 346,8  miliona USD, i sa učešćem od 4,3% u ukupnom robnom izvozu i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 262,9  miliona USD, sa učešćem od 3,3% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 221,8 miliona USD.

Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 175,8 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,7% i sa suficitom u razmeni od 171,8 miliona USD, kao i kafa, čaj kakao i začini u vrednosti od 85,7miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 0,8%.

Ilustracija: hrana u marketima u Srbiji, foto: G.Đ.
Ilustracija: hrana u marketima u Srbiji, foto: G.Đ.

Prema ostvarenoj dinamici rasta izvoza u periodu januar-maj 2018. godine dominiraju odseci: mleko i prerađevine od mleka sa nominalnim izvozom od 52,3 miliona USD i rastom od 46% i žive životinje sa izvozom od 25 miliona USD i rastom od 31% i razni proizvodi za ishranu u vrednosti od 75,4 miliona USD i rastom od 37,4%.

Na uvoznoj strani najveću dinamiku rasta imaju odseci: žive životinje uvozom od 15, 8 miliona USD i rastom od 183,4%,  stočna hrana sa ostvarenim uvozom od 55,1 miliona USD i ostvarenim rastom od 150,6%, žive životinje sa uvozom u vrednosti od 27,7 miliona USD i rastom od 228,8%, mlečni proizvodi i jaja  sa uvozom od 36,5 miliona USD i rastom od 38,7%, meso i prerađevine od mesa u vrednosti od 67,9 miliona USD i rastom od 36,7% i duvan i prerađevine, u vrednosti od 94,8 miliona USD i rastom od 25,5%.

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu tokom perioda januar-maj 2018. godine su: malina smrznuta u vrednosti od 108  miliona USD, cigarete od duvana u vrednosti od 94 miliona USD, kukuruz merkantilni u vrednosti od 86 miliona USD, pšenica merkantilna u vrednosti od 62 miliona USD, jabuke sveže u vrednosti od 58 miliona USD, i ostali prehrambeni proizvodi u vrednosti od 41 miliona. Detaljnije u priloženom grafikonu.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima dominiraju ostali proizvodi za ishranu u vrednosti od 40 miliona  USD, meso svinjsko zamrznuto u vrednosti od 37 miliona USD, banane sveže u vrednosti od 5 miliona USD, kafa sirova u vrednosti od 24 miliona USD, uljane pogače od soje u vrednosti od 24 miliona USD, cigarete od duvana u vrednosti od 22 miliona USD, i prerađevine od duvana, esencije u vrednosti od 18 miliona USD. 

U narednom periodu pored rada na dogradnji i harmonizaciji poljoprivredne politike, kreatori poljoprivredne politike moraju značajnije stimulisati neposredne proizvođače radi postizanja sukcesivno više godina održivog rasta poljoprivredne proizvodnje kao osnovnog preduslova dobrih rezultata u spoljnotrgovinskoj razmeni. Održivim rastom svoje proizvodnje u specifičnim tržišnim uslovima poljoprivreda Srbije može imati značajan doprinos na stabilizaciji ukupnih privrednih tokova. Zbog toga potrebno je definisati razvojne prioritete zasnovane na strategiji izvoza. Za povećanje izvoza na kratak rok treba koristiti i afirmisati na međunarodnom tržištu komparativne prednosti zemlje u proizvodnji biološki ispravne-zdrave hrane visokog kvaliteta sa geografskim poreklom proizvedene na tradicionalan način, posebno ranog voća (bobičastog voća) i povrća,  prerađevina od kontinentalnog voća (sokova i džemova), mesa i prerađevina, alkoholnih pića (vina i voćnih rakija), soje, suncokreta, biljnih masti i ulja, šećera, lekovitog bilje sa plantažno zasnovanoj proizvodnji, kao i smaniklog lekovitog  bilje uz očuvanje postoječeg biodiverziteta, i uz ekstrakciju esencijalnih ulja, zatim krmnog bilja i hrane za životinje, i drugih proizvoda. Organska poljoprivredna proizvodnja treba  u  izvoznoj ponudi da ima poseban tretman.

Posebno je potrebno definisati operativne strategije na nivou roba ili robnih grupa, kako bi se u većem stepenu iskoristio povoljan preferencijalni status koji ima poljoprivreda na tržištu EU  u cilju dinamiziranja izvoza i dobijanja većih proizvodnih i izvoznih kvota neposredno u fazi pregovora pri pristupanju EU.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

14.02.2024.

Sutra čuvena kačarevačka „Slaninijada“

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

18.01.2024.

BIZNIS SA PEČURKAMA VREDAN MILIJARDU DOLARA

05.01.2024.

Koliko će Srbija zaraditi na hrani za kućne ljubimce

28.12.2023.

Kontrole hrane životinjskog porekla pred prestojeće praznike

30.11.2023.

Otvoren 17. Sajam etno hrane i pića

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca