Zelena ili povrtna stenica (Nezara viridula) potiče iz tropskih i subtropskih krajeva. Kod nas je prvi put registrovana 2007. godine na Fruškoj gori i u okolini Beograda. Od tada se svake godine registruje njeno prisustvo u usevima paprike, paradajza, krompira, boranije, soje, kukuruza i u zasadima voća i vinove loze. Štete pričinjavaju larve i odrasle jedinke koje buše biljno tkivo i sisaju sokove.
Velike štete pričinjavaju na zrelim plodovima paprike i paradajza, gde na mestima ishrane dolazi do diskoloracija na pokožici, plodovi dobijaju gorak ukus i gube tržišnu vrednost. Odrasle jedinke su intenzivno zelene boje, dok larve tokom svog razvoja menjaju boju. Ono što je karakteristično za svih pet larvenih uzrasta jeste prisustvo belih tačkica po telu.
Ova stenica polaže buretasta jaja na naličje listova u gomilicama. Sveže položena jaja su bele boje, a sa razvojem dobijaju crvenkastu nijansu. Tek ispilele larve se ne hrane, dok u kasnijim fazama razvoja ubacuju svoju sisaljku u tkivo biljke i ispuštaju toksine. Takvi plodovi nisu za upotrebu.
I ove proizvodne godine registruje se prisustvo povrtne stenice u poljoprivrednim usevima. Za sada, najveće štete ova vrsta pravi na plodovima paprike i paradajza.
U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za ovu štetnu vrstu. Međutim, sistem prognoze je u proteklih nekoliko godina sprovodio oglede u cilju suzbijanja povrtne stenice i dobru efikasnost ispoljio je insekticid Talstar 10 EC (bifentrin) u koncentraciji 0,05 odsto. U usevu paradajza ovaj insekticid ima karencu sedam dana.