Nedimović: Imaćemo oko 300.000 hektara izdate zemlje u zakup

Digitalizacijom u poljoprivredi svaka parcela postaje vidljiva što državi daje mogućnost boljeg upravljanja poljoprivrednim površinama, ali i mogućnost kontrole trošenja podsticaja, rekao je za Radio Novi Sad ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. On je istakao da je zahvaljujući novoj platformi, u Vojvodini otkriveno 6.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta koje do sada uopšte nije bilo evidentirano u sistemu.

„Već 12 godina egzistira Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Sve je postojalo na papiru i do sada niko nije ništa učinio da sve to bude evidentirano, ažurirano i vidljivo u elektronskoj formi. Sada je platforma Geo Srbija dala mogućnost, pošto postoje preklopljeni orto-foto snimci sa katastarskim podlogama, da se utvrdi koliko je državnog poljoprivrednog zemljišta i za svaku parcelu u državnoj svojini zna da li je obradiva ili ne i ko je njen zakupac, rekao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović za Radio Novi Sad.

„Bilo je dosta različitih podataka o tome koliko je poljoprivrednog zemljišta. Neki ministri su izlazili sa ciframa da je i do 900.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, što nije tačno. Stvarna cifra je da ima 595.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, s tim da je od toga 80 hiljada hektara pašnjaka i utrina, a 515.000 hektara ima obradive poljoprivredne površine. I tu ima mesta za „čišćenje“ podataka jer postoje poljoprivredna zemljišta koja su na papiru obradiva, a u naravi to su trstici i neobrađeno zemljište, čak ima i šuma koje se vode kao obradivo poljoprivredno zemljište“, kaže Nedimović i dodaje da je osnovna ideja ministarstva koje vodi da svaki zainteresovan pojedinac može na portalu Geo Srbija u svakom trenutku može da pogleda svaku državnu parcelu poljoprivrednog zemljišta.

„Na portalu će se nalaziti podaci o površini i zakupcu i visini zakupa. Dalja ideja je da na bazi toga napravimo „knjigu polja“ parcela u državnoj svojini kako se zemljište više ne bi devastiralo i kako bi se napravio plodored. Ono što se radi poslednjih desetak godina je bilo arčenje državnog poljoprivrednog zemljišta i arčenje državne svojine“, ističe ministar Nedimović.

On u izjavi za Radio Novi Sad kao benefite ovog poduhvata na prvo mesto stavlja mogućnost da država sada ima priliku da racionalno planira.

Ilustracija: poljoprivredno zemljište
Ilustracija: poljoprivredno zemljište

„Drugo, pomogli smo poljoprivrednicima da mogu da znaju gde se nalazi poljoprivredno zemljište u državnoj svojini, a pod tri, sve će služiti i za kontrolu jer sigurno ima nekih površina koje do sada nisu bile evidentirane. Na kraju, to su i naše međunarodne obaveze evidentiranja državne svojine koje smo mi preuzeli prema međunarodnim institucijama, kako finansijskim, tako i političkim poput Evropske unije i to je naša obaveza“, podseća Nedimović i najavljuje uvođenje mogućnosti da zainteresovani ljudi dobijaju u višegodišnji zakup zemljište koje očiste i privedu nameni.

„U ovom trenutku mi ćemo imati oko 300.000 hektara izdate zemlje u zakup. Razlika koja se pojavljuje do ukupnih površina državnog zemljišta su atarski putevi, kanali, trstici i zaraslo zamljište. Sada ćemo uvesti model da može i to da se čisti i da poljoprivrednici od toga imaju koristi. Država neće imati troška, a poljoprivrednici će imati obavezu da ulažu u nove zasade ili navodnjavanje.

Digitalizacija će pomoći i da se lakše kontroliše oblast davanja subvencije jer se sada i bukvalno u svakom trenutku zna gde se šta radi na parcelama.

Korak dalje je to što za svaku parcelu znamo njenu nadmorsku visinu i naspram toga će se određivti subvencije. Ranije je postojao pravilnik koji je nabrajao sela iznad 500 metara nadmorske visine koja dobijaju veće subvencije iako su parcele na različitim nadmorskim visinama. Bilo je slučajeva da je centar sela na 600 metara, a parcele na nižoj visini, ali su dobijali podsticaje iako to nije bila pravedna dodela subvencija. Sada će se i to ispraviti „, kaže Branislav Nedimović.

Korist od digitalizacije imaće i poljoprivrednici jer će za svaku državnu parcelu u svakom trenutku znati da li je zakupljena i njenu namenu, da li je za ratarstvo, voćarstvo ili infrastrukturu. Pored toga, sada će na jednom mestu biti vidljivo tržište poljoprivrednog zemljišta sa aspekta zakupa.

„Već na ovoj platformi imamo jednu od opcija da se vidi tržište prodaje. Bukvalno, na jednom mestu su uvezani i podaci od notara, ali i, na primer, vodoprivredni podaci gde se vidi geomorfologija za svaku parcelu, gde se nalaze vode na tom području“, podseća Nedimović.

„Ko bude hteo da koristi ove podatke, sada ima izuzetan alat, a lično ne verujem u priče da poljoprivrednici to ne znaju da koriste jer je već sada u svakom traktoru bar i jedan pametni telefon“.

Po rečima ministra Nedimovića, revnosnim ažuriranjem za nekoliko meseci Srbija će imati prikaz zemljišta kakav niko nema u Evropi.

„Ovo je zalog za budućnost i više niko neće moći da ga skloni. Naša ideja je da sve bude transparentno i da se razveje mit o tome da postoje hiljade hektara koje neko krade i arči, mada je bilo i takvih slučajeva. Mi smo čak ovom platformom otkrili 6.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini koje nije bilo u sistemu, a obradivo je. Postoje i finansijski benefiti za državu. Sada u sistemu imamo tih 6.000 „novih“ hektara. Nije to mala cifra ni kada bi se ovo zemljište davalo u zakup samo po minimalnoj ceni koja važi za stočare“, kaže Nedimović.

On ističe da primena nauke u praksi pomaže i u kontroli korišćenja sredstava datih poljoprivrednicima. Na primer, nedavno je u Arilju izvršena kontrola jednog proizvođača koji je konkurisao za sredstva u okviru IPARD programa i prijavio da ima tri hektara krompira. Kako se sada sve kontroliše putem GPS uređaja, utvrđeno je da ima 1,7 hektara krompira i 1,3 hektara šume! Njegovo objašnjenje da je šuma skoro nikla, kao da šuma može da izraste za šest meseci, delovalo je smešno, pa je lako utvrđeno da je prijavio skoro duplo veću površinu krompira od one koju stvarno ima.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

02.09.2022.

Ministri inicijative Otvoreni Balkan potpisali sporazum o prehrambenoj sigurnosti

01.09.2022.

Sajam vina Otvorenog Balkana: Gde je vino tu je i ljubav

25.08.2022.

Ekvatorijalna Gvineja hoće srpsku hranu na svom tržištu

15.08.2022.

Nedimović: Nadam se kompromisu

11.08.2022.

Vlada Srbije odlučila je da ukine zabranu izvoza svih vrsta ulja

10.08.2022.

Ispunjen jedan deo zahteva poljoprivrednicima

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca