Kako pravilno rezati višnju

Višnja u Jablaničkom okrugu je pored šljive dominatna voćna vrsta i od ove voćne kulture egzistiraju mnoge porodice. Voćna kultura koja se dosta širi a najviše u Leskovačkoj opštini i Bojniku,  a delom u Lebanu i Vlasotincu. U cilju očuvanja dugovečnosti i rodnog potencijala kod višnje se mora izvoditi redovna rezidba stabala. Rezidbom se u dobrom delu programira količina plodova po jedinici stabla,  i mogućnosti voćnog stabla da iznese te plodove, da obnovi rodno drvo.  Prošla  godina je bila malo specifična,  došlo je do retro vegetacije,  pa tako da imamo drugi prirast mladara koji nije dobro odrveneo, i ti su lastari osetljivi na zimske mrazeve i u toku zimskih meseci može doći do izmrzavanja.
Ove lastare moramo tokom rezidbe obavezno dobrim delom ostraniti.

Rezidbom kod višnje bez obzira da li će se raditi ručna ili mašinska berba,  ostranjujemo grane koje su u prvom redu suve, slomljene ili bolesne.

Grane i grančice koje su na donjem spratu,  ili u donjem delu krune takođe ostranjujemo ili skraćujemo na mlad prirast,  tako da imamo prostor od 50 cm visine od prvih rodnih grančica do površine zemlje gde će se vršiti održavanje zemljišta bilo da je to rotofreziranje ili herbicidni tretman ispod krune voćnog stabla.

Takođe prilikom rezidbe ako imamo zaostale izdanke,  obavezno ih ostranjujemo makazama što bliže do površini zemljišta ili čak i dublje.

Rezidbom kod višnje,  isto tako jake lastare iz unutrašnjosti krune voćnog stabla ostranjujemo kao i rodne paralelne ( nasadne ),  grane i grančice. Vršimo izolaciju vrha krune voćnog stabla umanjujući dominatnost na bočna razgrnjavanja. Ako je u pitanju piramidalna kruna rezidbom gledamo da održavamo spratnu dominaciju,  tako da donji spratovi budu uvek jače razvijeni nego srednji ili vršni.

Izrođene grane i grančice se rezidbom ostranjuju a izdužene grane i grančice se zakraćuju na mlade priraste radi obnove rodnih grančica i sprečavanja ogoljavanja.

Rezidba je obavezna mera tokom svake godine, samo se prilagođava habitusu voćnog stabla. Tako u početku prvih nekoliko godina imamo rezidbu za formiranje željenog uzgojnog oblika,  a posle četvrte godine rezidba na rod ili regulisanje rodnosti u zavisnosti od željenog uzgojnog oblika i intezivnosti proizvodnje.
Rezidba je pomotehnička mera koja opterećuje proizvodnju od nekoliko hiljada dinara, do 200 eura  po ha,  ali zato mnogo znači za dobijanje dobrog prinosa i kvalitetnog proizvoda. Sa rezidbom počinjemo po opadanju lišća,  a to je kraj novembra meseca početak decembra pa sve do početka bubrenja pupoljaka i kretanje nove proizvodne godine kraj marta a najkasnije početak aprila meseca.

Trenutno ima dosta snega, tako da moramo da sačekamo da se i temperatura stabilizuje.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

19.02.2024.

Kako orezati vinovu lozu

23.01.2024.

Šta kažu stručnjaci o rezidbi

05.06.2023.

Aktuelni tretmani trešanja i višanja

25.05.2023.

Zašto je bitna letnja rezidba višnje

26.04.2023.

Sokovi za zdrav život

16.03.2023.

Zašto je bitna rezidba korena voćaka

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca