Prihrana pšenice azotom

Specifični vremenski uslovi, za ratare izuzetno nepovoljni, obeležili su kraj protekle godine.

Ilustracija pšenice, fotografija preuzeta sa sajta pixabay.com / Foto: Petra
Ilustracija pšenice, fotografija preuzeta sa sajta pixabay.com / Foto: Petra

Nedostatak padavina prouzrokovao je suvo zemljište pa su mnogi ratari na području Istočne Srbije odustali od jesenje setve. Tek manji deo oraničnih površina je zasejano strnim žitima, sve ostalo je neobrađeno i nezasejano.

Količine azota u prvoj prihrani ne treba da pređu 40-60kg/ha čistog azota za sorte, odnosno 50-80 kg/ha za hibridne pšenice. Odnosno: 90-130kg (hibrid 110-170)kg/ha Urea, 120-170kg (hibrid 150- 220)kg/ha AN ili 150-230kg (hibrid 190-290)kg/ha KAN. Urea i AN primenjivati na neutralnim i alkalnim zemljištima (pH preko 6.5), a KAN-u prednost dati na kiselim zemljištima (pH ispod 6.5). Pošto je ove godine specifična situacija da je azot uz Uree u istoj ceni kao azota iz AN-a, ipak ne bi trebalo olako preskočiti Ureu zbog manjeg rizika primene u odnosu AN .

Drugu prihranu planirati oko 15 dana posle kretanja vegetacije (verovatno 20 mart-1.april).

Moguće je da na delu parcela neće ni biti potrebe za ovom drugom, korektivnom prihranom zbog velikih rezervi azota u zemljištu. To će najbolje pokazati analiza biljnog tkiva pre druge prihrane. Korekciju doze azota treba obaviti i prema broju poniklih biljaka. Ako ima više od 500 biljaka po kvadratnom metru, dozu azota treba smanjivati za 10 odsto. Ako je sklop ređi (manje od 400 biljaka/m2), dozu azota treba povećavati za isti procenat.
Navedene preporuke količina azota za prihranu su jako generalizovane. Koliko još zaista treba dodati azota na vašoj parceli, može se odrediti samo na osnovu analize zemljišta i/ili biljnog materijala. Da bi ste tačno znali sa koliko azota treba da prihranite vaše pšenice do početka februara možete da direktnim merenjem na biljnom tkivu ili na osnovu N-min metode. Količina azota koju bi trebalo dati u drugoj prihrani se najpreciznije može odrediti analizom biljnog tkiva ručnim uređajima (Green Seeker,naša Poljoprivredna stručna služba Poljoservis,  je opremljena za ovu vrstu merenja sadržaja azota u biljnom tkivu ). Ako su količine azota koje se moraju primeniti prihranom iznad 60 kg/ha, svakako planirati dve prihrane . U slučajevima da po kretanju vegetacije imate usev u jako lošoj kondiciji (još uvek je u nicanju, nedostaje više od 30% sklopa, itd.) prvu prihranu svakako preskočiti, a pred kretanje vegetacije pre prihane najbolje da konsultujete stručno lice.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

20.02.2024.

LISNA RĐA PŠENICE

15.02.2024.

Ovo su cene na berzi kukuruza i pšenice

12.12.2023.

Razmena pšenice za brašno

27.10.2023.

Robne rezerve razmenjuju NPK đubrivo za ratarske kulture

27.10.2023.

Kada je vreme za setvu pšenice

13.07.2023.

Vlada Srbije odobrila je da Republička direkcija za robne rezerve otkupi do 200.000 tona merkantilne pšenice

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca