Kako se gaji sočivo

 

Pretpostavlja se da je sočivo (Lens esculenta L.Lens culinaris Medic.)  prva namirnica koja se počela uzgajati, još u mlađem kamenom dobu. Potiče, najverovatnije, iz jugozapadne Azije, odakle se preko Sredozemlja proširilo u Evropu. Pronađeno je na arheološkim nalazištima Bliskog Istoka, starim 8.000 godina, i u grobnicama egipatskih faraona.

Vekovima se sočivo koristilo u ishrani uz još dve tradicionalne namirnice koje su se uz njega uzgajale, ječam i pšenicu.

Sočivo se ubraja u grupu zrnastih mahunarki, zajedno s pasuljem, graškom, bobom i slanutkom. Poznato je oko četrdesetak sorti, koje se razlikuju po boji, veličini i obliku. Biljka ima jednu i razgranatu stabljiku visine 15-75 cm, sastavljenih listova. Cvetovi su bele, ljubičaste ili svetloplave boje, a iz njih se razvijaju mahune sa 1-2 semenke. Sitnosemeno sočivo ima sitne do srednje velike mahune sa semenkama prečnika 3-6 mm, a krupnosemena podvrsta ima krupne pljosnate mahune i pljosnato seme prečnika 6-9 mm, raznih nijansi. Kod nas se najčešće kuva smeđe sočivo, a može se naći i zeleno, narandžasto i crno.

Za razliku od nekih vrsta mahunarki, kao što su npr. soja, kikiriki i slanutak, sočivo je siromašno mastima. Sadrži značajne količine vitamina i minerala, odličan je izvor tiamina, vitamina B6, fosfora, magnezijuma, gvožđa i cinka. Dobar je izvor riboflavina i niacina, a sadrži i folat i kalcijum. Sočivo ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni holesterol, a izvanredan je izvor rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana.

Ilustracija; sočivo, foto: pixabay.com, autor: PublicDomainPictures
Ilustracija; sočivo, foto: pixabay.com, autor: PublicDomainPictures

Rastvorljiva vlakna snižavaju nivo glukoze i holesterola u krvi, čime smanjuju potrebu za insulinom kod osoba obolelih od dijabetesa. Nerastvorljiva vlakna pospešuju probavu i skraćuju vreme zadržavanja hrane u probavnom traktu i na taj način smanjuju rizik od raka debelog creva. Visok sadržaj vitamina B-kompleksa povoljno utiče na nervni sistem, a visoki sadržaj gvožđa pomaže u sprečavanju slabokrvnosti.

Čuva se u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom, suvom i tamnom mestu do 6 meseci. Kuvano sočivo može se čuvati u hladnjaku do 3 dana.

Sočivo se odlično slaže s paradajzom, lukom, belim lukom, mesom, suhomesnatim proizvodima, maslinovim uljem, ovčjim i kozjim sirevima. Može se poslužiti kao glavno jelo, u obliku variva ili supe, kao prilog mesu, u kombinaciji s testeninom, palentom, kao salata ili namaz. Brašno od  sočiva može se mešati s brašnima žitarica u pripremi hleba i kolača. U našoj kuhinji ova mahunarka se vrlo malo koristi, dok je svetske kuhinje upotrebljavaju na pomalo egzotičan način. Indijska kuhinja svakako prednjači u pripremi raznih jela od sočiva. Bengali dhal je gusta supa od žutog razdvojenog sočiva, koja je, zbog dodatka čilija i grožđica, istovremeno i ljuta i slatka. Piletina sa sočivom uz dodatak paradajza i začina – čilija, gorčice, lišća limete i korijandera, salata od sočiva uz dodatak narendanog krastavca, kokosa, đumbira, limete i čilija, tanki hleb od brašna od sočiva, papad, pržen ili pečen na žaru, ili dosai, palačinke od fermentisanog testa, koje se priprema od riže dugog zrna i razdvojenog sočiva, neka su od jela sa sočivom, u kojima su ukusi namirnica uobičajenih za to podneblje spojeni na vrlo maštovit način.

 

Sočivo se seje u prvoj ili drugoj sedmici od početka poljskih radova. Zakašnjenje sa setvom izaziva smanjenje prinosa. Seje se u uske redove na razmak od 12 do 15 cm. Količina semena za setvu zavisi od potrebne gustine useva. Sitnosemeno sočivo se seje sa 250 do 300, a krupnosemeni sa 200 do 250 klijavog zrna/ m2. Prema tome, masa semena sitnosemenog sočiva je od 80 do 100 kg/ha, a krupnosemenog od 100 do 120 kg/ha. Dubina setve je od 3 do 5 cm.
Za sočivo se primenjuju manje količine mineralnih hraniva jer dobro koristi hraniva iz zemljišta, a isto tako i produžno dejstvo stajnjaka. Direktna upotreba stajnjaka se ne primjenjuje, a samo izuzetno na jako siromašnim zemljištima se koristi od 10 do 15 tona zgorelog stajnjaka. Veća količina stajnjaka izaziva veliku bujnost useva, a primjenjuje se samo za proizvodnju zelene mase. Za proizvodnju semena daje se 20 kg/ha azota da bi se obezbedila ishrana mladih biljaka do početka azotofiksacije. Fosfor, kalijum se unose u zemljište u količini od 40 do 60 kg/ha aktivne materije.

 

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

14.02.2024.

Sutra čuvena kačarevačka „Slaninijada“

18.01.2024.

BIZNIS SA PEČURKAMA VREDAN MILIJARDU DOLARA

05.01.2024.

Koliko će Srbija zaraditi na hrani za kućne ljubimce

28.12.2023.

Kontrole hrane životinjskog porekla pred prestojeće praznike

30.11.2023.

Otvoren 17. Sajam etno hrane i pića

30.11.2023.

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca