Drugog dana posete Českoj, valjevski poljoprivrednici su srdačno dočekani na Ovocnarsky Vyzkumny Institutu, u Holovousty. Holovousty je mesto koje se nalazi na 110 kilometara od Praga.
Ilustracija: jabuka od kamena, foto, S.K.
Njihovi stručni saradnici su izdvojili više od četiri sata, da objasne na kom principu radi Institut, šta konkretno rade, i koliko su uspešni u tome.
Slobodno možemo reći, da se naš Institut u Čačku ne razlikuje mnogo od njihovog, ali naravno, ali oni imaju pomoć od Evropske Unije. Što bi rekao jedan od učesnika ,,Sve mi ovo možemo i znamo, ali nemamo novca, kao što imaju oni“.
Kako smo mogli da primetimo, oni rade po savremenim tehnologijama, rade puno na usavršavanju voćarstva u Českoj, i to je jedini specijalizovani Institut u Republici Češkoj, koji se bavi istraživanjem u voćarstvu. Istraživački program je fokusiran na stvaranje novih genotipova sa većom otpornošću na bolesti .
Institut je osnovan u martu 1951. godine, ali je 2015. godine uz pomoć Evropske Unije, dobio novu lokaciju, objekte, opremu, i infastrukturu, gde je uloženo 22 miliona evra. Na Institutu postoje četiri odeljenja, laboratorija, odeljenje za oplemenjivanje i selekciju, i čuvanje materijala u banci gena , kao i odeljenje za zaštitu bilja. U Institutu je zaposleno 100 ljudi, od toga 36 je visoko obrazovanih.

Na Institutu se ispituju sve voćne vrste koje se gaje u Českoj. Ovde se intenzivno radi na stvaranju novih sorti, a do sada su stvorili 35. Poseduju i akreditovanu laboratoriju za folijarnu analizu, i agrohemijske analize zemljišta. Poizvođači mogu da dostave Institutu uzorke na osnovu kojih dobijaju obgovarajuće preporuke za đubrevnje voćarskih i ratarskih kultura. Poseduju i staklenik sa voćem gde vrše ispitivanje na zaraženim biljkama, i rade istraživanja efikasnosti pesticida. U hemijskoj laboratoriji vrše se usluge analize zemljišta: analiza pH vrednosti zemljišta u KCl i H2O, određivanje sadržaja humusa, određivanje sadržaja kalcijum karbonata (CaCO3), određivanje ukupnog azota (N), određivanje lako pristupačnog fosfora (P2O5), određivanje lako pristupačnog kalijuma (K2O).

Sortiment sadrži nekoliko hiljada biljaka, skupljaju stare i nove, a država im finansijski pomaže ovu aktivnost. Svake godine se sorte ocenjuje, osenjuju se procesi rasta i sami plodova. Sortiment se svake godine širi, i tu nisu ne samo sorte iz Česke, nego iz celog sveta.
Istražuju in vitro, razmnožavanje plodova, lečenje pomoću toplote i hemije, inače imaju i uređaje za čuvanje, pomoću metode tečnog azota.
Institut poseduje 100 ha voćnjaka, pod jabukom, kruškom, šljivom, višnjom i trešnjom. Na površini od 3 ha nalazi se protivgradne mreža, 20 ha imaju integralnu proizvodnju. Većina zasada nema sisteme za navodnjavanje.
U sklopu Instituta nalazi se i hladnjača, koja se koriste za skladištenje, ali najviše za istraživanja, koliko u hladnjači može da ostane neko voće, te se u te svrhe rade različita istraživanja u odnosu na temarature, vlagu i sastav vazduh. Na primer, trešnja u nekim normalnim uslovima opstaje 30 dana, a novim tehnologijama, zadržava vreme svežine i do 60 dana, što produžava prisustvo na tržištu. Ukupan kapacitet hladnjača je 900 tona svešeg voća. U zavisnosti od vrste hladnjača se prilagođava i može biti normala atmosfera, kontrolisana kao i ULO. Za pojedine voćne vrste koriste i preparat Smart fresh, koji blokira sintezu etilena i omogućava sporije propadanje voća, odnosno produžava vreme čuvanja. Trenutno se u Institutu, između ostalog bave istraživanjem uticaja protivgradnih mreža na plod.

Kako Institut ima i proizvodnju, jednom nedeljno prodaje se voće direktno kod hladnjače. Predstavnici Instituta su uspostavili saradnju sa kolegama u Srbiji, a nedavno su boravili u našem Institutu za voćarstvo u Čačku. Mogu mnogo da nauče, istakavši da ih naročito zanima tehnologija gajenja, kao i proizvodnja voćnih sadnica. Voćari iz Češke posebno su zainteresovani za nove sorte srpske šljive, ali da ih takođe zanimaju i sorte naših jabuka, krušaka i drugog voća. Srpske sorte šljive su među vodećim u Českoj, a jedna od najzastupljenijih je čačanska lepotica.
Na Institutu studenti koji su na praksi, mogu aktivno da učestvuju u radu Instituta, i da se usavršava. Uz teorijski deo, praksa im pomaže da brzo uđu u sistem rada Instituta, i da primene ono što su naučili.