Seoski lepotan

Mada latinski naziv karanfila potiče od grčke reči koja znači „bog“, ovaj cvet je kod nas popularan kao  seoski lepotan. To ne znači da ne predstavlja izazov za baštovane – postoji više od trista varijeteta, a mi vam u galeriji predstavljamo neke od najlepših.

Karanfila ima mnogo vrsta, i kod nas je veoma raširen i poznat pre svega zbog svog prekrasnog cveta različitih boja, a i zbog toga što njegovo gajenje i nega nisu teški i komplikovani. Ima ga mnogo vrsta, ali uglavnom sve potiču od divljeg karanfila – Dianthus caryophylloc-a.  Ima ih raznovrsnih boja, pa čak i šarenih, jednostavnih i duplih.

Ilustracija: karanfil, foto: https://res.cloudinary.com/
Ilustracija: karanfil, foto: https://res.cloudinary.com/

Zemlja za  sadnju karanfila se uvek ponovo priprema u gredicama visine 20-25 cm. Ona treba da je plodna, rastresita, i  sterilisana. Najbolja je peskovita ilovača sa dodatkom krupnozrnog treseta i zgorelog stajnjaka.

Sadnja se obavlja u lejama. Gustina sadnje u letnjem periodu je 44 kom/m², u proleće 40 kom/m², dok je u januarskoj sadnji gustina 32 kom/m². Ako se planira tempirana jednogodišnja proizvodnja, npr. za 8. mart, onda gustina sadnje može da bude i do 58 kom/m².

Karanfil se sadi u rano proleće da bi se brao pred Novu godinu, a posađen u junu bere se za 8. mart. Mreža se postavlja odmah posle sadnje, kako bi biljke pravilno urastale u nju. Kako biljka raste, postavljaju se novi horizontalni redovi mreže, da bi stabljika ostala prava. Kod jednogodišnjeg zasada postavlja se pet nivoa, a kod dvogodišnjeg 7-8. Prvi nivo je na visini od 12 cm, drugi na 30 cm, a ostali na 20 cm jedan iznad drugog. Ovo je iz razloga što u stablu karanfila nema dovoljno mehaničkog tkiva koje bi držalo uspravno jako krupan i težak cvet. 

Ilustracija: žuti karanfil, foto: https://static1.squarespace.com/
Ilustracija: žuti karanfil, foto: https://static1.squarespace.com/

Karanfil se množe razmnožavati semenom, reznicama, položenicama i makrotiranjem. Najjednostavnije i najlakše razmnožavanje je reznicama, jer će se sigurno dobiti ono što se želi, tj. neće biti nikakvih degeneracija ili ukrštavanja. Krajem avgusta do polovine septembra uzimaju se za reznice čvrsti i zdravi vršni mladi izdanci koji se odvoje od staroga korena i odseče donja dva do tri listića, a ostali listići se do polovine skrate.

 

U vrtu je baštenski karanfil u leji uglavnom u kombinaciji sa upadljivim višegodišnjim biljkama i onim sa krupnim cvetovima. Često ukrašava ivicu staze, rubne površine u vrtu, i vrtne gredice. Dekorativno ostrvce od baštenskih karanfila je posebno zanimljiv koloristički detalj u kamenitom vrtu. I kada ne cvetaju ove biljke svojim listovima stvaraju srebrnasti pokrivač koji krasi vrt. Baštenski karanfil se seje u martu u hladna klijališta ili u teglice na prozorskim daskama, ili direktno na otvoreno od druge polovine aprila.

Baštenski karanfil ne voli prekomerno zalivanje, jer to može dovesti do propadanja korena i uginuća biljke.

Treba izbegavati i previše laganu, i previše tešku zemlju za sađenje baštenskog karanfila. Odgovara mu hranljivo zemljište, krečno i propusno.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca