Kako pravilno orezati voćnjak

Rezidba voćaka u fenofazi „mirovanja“ voćaka (biološkog i ekološkog) kod jabučastih vrsta je osnovna i zahtevnija, a u godišnjem ciklusu ovih vrsta, obično, se izvodi od opadanja lišća ( krajem novembra), pa do intenzivnog kretanja sokova u stablima, koje je regulisano radom korenovog sistema i omogućeno porastom temperature zemljišta. To je, uglavnom, u prosečnim vremenskim uslovima naše klimatske zone sredinom do kraja marta meseca.  Orezana voćka tokom vegetacije ima duže letoraste, krupnije lišće, dok mnogi pupoljci rastu u produžne letoraste. Time se i izdužuju majski buketići, aktiviraju mnogi spavajući pupoljci u rodne u narednoj vegetaciji. Rodne grančice su brojnije sa više formiranih cvetnih pupoljaka. Osim na povećanje vegetativne mase, značajan uticaj rezidbe je na bolju oplodnju cvetova, održavanje plodova i njihov razvoj, što omogućuje veću rodnost i kvalitet plodova. Generalno, dobro izvedena rezidba ima pozitivan uticaj na opšte zdravstveno stanje voćaka.

U intenzivnom gajenju jabuke, u komercijalne svrhe najčešće se formiraju krune kod sorti na generativnoj podlozi: vaza, piramida i pravilna palmeta sa kosim granama. Na vegetativnim podlogama najčešće se formiraju sledeći oblici krune: vitko vreteno, vertikalna i horizontalna kordunica, vretenast žbun, lepaž sistem, kao i mnogi dekorativni oblici krune. Kruna jabuke je u prostoru ( piramidalna, kotlasta, vretenast žbun, vitko vreteno…), ali može biti i u jednoj ravni ( pr. špaliri, kao živa ograda).

Najčešće se susrećemo sa palmetom kosom i horizontalnom, lepaž krunom, tome-buše sistemom gajenja i dr.

Kod svih oblika krune zajedničko je da im se osnovne grane najbolje razvijaju pod uglom od 45ºC . U takvom granjanju postiže se najbolja veza osnovne grane sa centralnom granom tj. deblom, a i raklje su otpornije na prirodne vremenske uslove ( pre svega na negativne temperature, kao i na preobilne snežne padavine, vetar…). Donje grane po položaju trebalo bi da se razvijaju pod manjim uglom u odnosu na gornje. Svaka osnovna grana bilo kojeg oblika krune, samostalno posmatrana, ima gotovo identičan razvoj, razgranjava se naizmenično dajući grane trećeg reda ( prva na manjem rastojanju – oko 30 cm od centralne grane- voditeljice, druga na oko 50-80 cm, u zavisnosti od bujnosti, sortnih osobina i osobina podloge. Naravno, veliki uticaj imaju i drugi činioci kao što su : osobine zemljišta, sistem i nega u gajenju, vrsta i tipovi sadnog materijala ( pr. tzv. knip sadnice sa prevremenim rodnim granama), agroekološki uslovi i dr.

Rezidba za formiranje krune jabuke poklapa se u uzgojnom periodu u kome preovladava vegetativni prirast. Na osnovu toga važi pravilo da se u ovom periodu rezidba svede na najmanju meru. Njenim izvođenjem koriguje se prirodan porast i utiče na razvoj potrebnih grana i grančica. Nije preporučljivo da se od ukupne godišnje vegetativne mase rezidbom ukloni više od 25 % grana. Pri obavljanju ove rezidbe u uzgojnom periodu jabuke trebalo bi se pridržavati izvesnih zakonitosti, kao što su: grane, koje sa vertikalnom osom zaklapaju manji ugao brže rastu i razvijaju se, kao i one grane koje su više po položaju, deblje grane , kao i one grane koje se duže orežu. Na kraće orezanim granama više pupoljaka razviće se u letoraste. Oni se nejednako razvijaju, zavisno od toga pod kojim uglom raste grana , kao i od dužine na koju se prekraćuje u narednoj vegetaciji. Prema tome nastaje brža ili sporija transformacija lisnih u cvetne pupoljke, odnosno od toga u mnogome zavisi i formiranje rodnih grana, odnosno rodnog drveta. Letorasti se jače prekraćuju u cilju izazivanja njihovog razgranjavanja.

Ilustracija: Radoslav Cvetković, rezidba u zimskom periodu
Ilustracija: Radoslav Cvetković, rezidba u zimskom periodu

Suprotno tome, umereno skraćivanje letorasta omogućuje stvaranje sekundarnih grana koje bi trebalo da formiraju rodno drvo i rodne grančice. Na neprekraćenim letorastima je nesmetana cirkulacija sokova, što omogućuje brže formiranje cvetnih pupoljaka, odnosno raniji početak rodnosti. Zbog toga je u uzgojnom periodu nužno da se prikladnom rezidbom, kao i odgovarajućim pomotehničkim merama ( koje uključuju adekvatno povijanje i umereno savijanje grana ), utiče na umereni vegetativni porast i što ranije plodonošenje.

Za ovu svrhu se usmeravaju ( vezivanjem, obaranjem tegovima ili drugim predmetima, razmetanjem od osnovnih grana i sl.) grane da se razvijaju pod određenim uglom, uz savijanje jednog broja letorasta ka horizontali. Osnovne grane koje čine skelet krune, po mogućstvu, usmeriti pod uglom od 45-65 stepeni u odnosu na zamišljenu osu, dok sve ostale trebalo bi da se razvijaju više horizontalno. Navedene zakonitosti u rezidbi jabuke su opšteg karaktera i odnose se na sve oblike krune. Naravno, sortne osobenosti ove vrste zahtevaju i određene specifičnosti u primeni ove pomotehničke mere i planiranju rodnog potencijala različitih sarata. Na primer, postoje razlike u primeni rezidbe bujnijih sorti ( melroze, čadel, gloster i dr.) u odnosu na manje bujne pr. ajdared, zlatni delišes, greni smit, jonagold, zavisno od podloge i sl. Praktični primeri i stanje nakon berbe plodova su model za najefikasniju i najcelishodniju primenu rezidbe u zasadima odgovornih voćara.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

11.12.2018.

Nega voćnjaka pre prvih mrazeva

09.03.2018.

Uputstvo i smernice za pravilnu rezidbu

24.01.2018.

Šta kažu voćari: Kada se reže voće

11.01.2018.

Kada je pravo vreme za rezidbu

25.11.2017.

Kada je najbolje vreme za rezidbu voćaka?

26.10.2017.

Pravilna rezidba dobar rod

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca