Evo kako do dobre zarade

Proizvodnja rasada povrća u Srbiji postala je unosan posao koji traži puno rada i ulaganja, ali donosi dobru zaradu, jer za kvalitetan rasad u našoj zemlji uvek ima kupaca.

Poljoprivrednici kažu da se u ovaj posao mora ulaziti postepeno. Najbolje kroz hobi, dok se ljudi ne nauče svim veštinama, ali i sitnicama koje su za jedan dobar rasadnik presudne. Loš rasad, kako kažu, može da se proda jednom i nikad više, a poverenje se ne stiče lako.

Za 500 kvadratnih metara pod rasadom u plastenicima, koji četvoročlanoj porodici mogu da obezbede pristojnu platu, početna ulaganja se procenjuju na 10.000 EUR u najjeftinijoj varijanti, ako se mnoge stvari urade sopstvenim rukama.

Treba uložiti u plastenik sa duplom folijom, te u njega postaviti grejanje, zatim ga opremiti kontejnerima u kojima se nalazi rasad, kupiti substrate i semena čija se cena (1.000 komada) kreće od 500 do 12.000 dinara.

Dragan Tomić, poljoprivrednik iz Rume, kaže da se kod nas i dalje traži struk rasada više, tako da se svake godine trudi da proširi proizvodnju.

– Savetujem ljudima da krenu s osnovnim kulturama, paradajzom ili paprikom, uz stalno čitanje stručne literature i savetovanje sa iskusnijima. Od ovog posla može normalno da se živi, mada ja stalno ulažem, čak i u druge poslove, pa ne znam kolika mi je tačno zarada. Krenuo sam od jednog malog plastenika, a sada ih imam šest, ukupne površine 1.500 metara kvadratnih. Tamo imam samo oko 30.000 strukova paradajza, 40.000 strukova paprike i 1.000 strukova krastavaca – rekao je Tomić.

Ilustracija: superior rasad
Ilustracija: superior rasad

Na njegovom imanju tako niče 12 vrsta rasada paradajza, sedam vrsta paprika, tri vrste krastavaca, nekoliko vrsta celera, patlidžana, tikvica, bostana i dinja. Ove sezone paradajz, tikvica i krastavac koštaće 40 dinara, a paprika 30, a Tomić smatra da su cene prihvatljive i za prodavce i za kupce.

Posao u rasadniku kreće kada je najteže, u januaru, tada se obično obave tri setve, na početku, u sredini i na kraju meseca. Od tog momenta rasadnik zahteva stalnu negu, provetravanje, zalivanje po potrebi, osvetljenje i prihranjivanje. U proleće kreće prodaja, a na leto sadnja novih kultura. Na jesen se sadi samo salata, jer ona jedina može da prezimi.

Nenad Janjić, inženjer agroekonomije, smatra da će i ove godine na tržištu plasman dobrih rasada biti obezbeđen, jer naša zemlja i dalje uvozi velike količine te robe.

– Ne treba ljudima stvarati zablude da čim im nešto rodi, odmah će uzeti veliki novac. Kvalitet je tu presudan, a iza njega ovde mora da stoji veliko znanje. Smatram da država treba da pomogne u obrazovanju, jer mali proizvođač nema novca da plati to znanje koje mu je potrebno. Imamo možda dvadesetak vrhunskih stručnjaka u ovoj oblasti u našoj zemlji, ali nemamo sistem da to znanje prenesemo na, recimo, za početak, 500 poljoprivrednika – izjavio je Janjić.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

30.11.2023.

Gajenje salate u plastenicima

21.11.2023.

Kako je ovo moguće?

23.10.2023.

Kada je vreme za vađenje rena

25.09.2023.

Postavljanje oslonca kao mera nege useva

21.09.2023.

Organska proizvodnja krompira

24.08.2023.

Sakupljanje semena paradajza

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca