Berba plodova borovnice na području Pčinjskog okruga je krenula . Ona se obično obavlja u periodu od 6 do 8 nedelja, s obzirom da postoje rane, srednjerane i pozne sorte.
Svaka sorta se bere tri do sedam puta u intervalu od 5 do 7 dana u zavisnosti od osobina sorte i vremenskih uslova.
Plodovi borovnice nisu osetljivi kao plodovi maline.
Beru se samo zreli plodovi plave boje, pošto su crvenkasti – poluzreli plodovi kiseli.
Plodovi se stavljaju direktno u specijalnu ambalaţu zapremine 0,5 l.
Mogu se koristiti i male kofice. Kada se koriste kofice dolazi do oštećenja pepeljka.
Prilikom pakovanja plodova uklanja se lisće i nezreli – crvenkasti plodovi. Ako je dobar rod jedan berač za 8 časova može nabrati od 30 do 40 kg odnosno napuniti 60 – 80 kutijica pomenute zapremine. Kod berbe treba nastojati da se odvoje plodovi po krupnoći u više klasa. Krupniji plodovi postiţu višu cenu na trţištu.
Ako se kutijice pokriju sa celofanom povećava se trajnost plodova i postiţe veća atraktivnost. Prinos po ţbunu postepeno raste sa starošću, počev od druge godine. Odrasle biljke mogu dati 6-8 kutijica, a dobro negovani žbunovi čak i 20 kutijica. Plodovi borovnice se mogu prodati za potrošnju u sveţem stanju, ali se takođe mogu konzervirati u 50% rastvoru saharoze ili zamrzavati.
Zamrznuti plodovi su gotovo istog kvaliteta kao i sveži. Veliki procenat obranih plodova se izgubi na putu od ‘njive do trpeze’. Veliki deo ovog gubitka, posledica je loše manipulacije plodovima posle berbe, uključujući i transport. Smanjenjem broja transfera plodova kako iz ruke u ruku. tako i kao upakovanog proizvoda, smanjuje se i procenat gubitka. Bobičasto voće bi trebalo drţati u hladnim uslovima,
upakovano u svakoj fazi transporta.
Gajbice bi trebalo transportovati na paletama, ne dopuštajući pri tom da leţe na podu ili dodiruju stranu prikolice, kako bi se obezbedio protok vazduha. Temperatura u gajbicama koje dodiruju pod ili stranu prikolice moţe dostići čak i 11°C.