Savet Dobrice Jevremovića: Kako do dobre rakije

O Dobrici Jevremoviću, iz Despotovca, pišemo po ko zna koji put, stočar, pčelar, voćar, pravi poljoprivrednik. Nije samo na papiru, nego je stvarno tako. Pisali smo koliko ima košnica, kakav je prinos po košnici,bavi se i ugostiteljstvom.  Ovoga puta ga predstavljamo kao iskusnog voćara.

Sada je sezona berbe  šljiva, i kako je istakao naš sagovornik, šljiva je dobro rodila.  Dobrica poseduje 700 stabala  šljive, sorta crvena ranka je najzastupljenija, a ima i čačansku rodnu, i sve ide za rakiju. Ove godine kako ističe, rod je oko 20 tona.

Ilustraciji: Šljive na gazdinstvu Jevremović
Ilustraciji: Šljive na gazdinstvu Jevremović

-Za čačansku rodnu,  stručnjaci kažu da je najbolja od svih koje su stvorene u čačanskom Institutu za voćarstvo. Krajem avgusta dozrevaju tamnoplavi, jajasti plodovi aromatičnog mirisa i dobrog kvaliteta, težine oko 30 grama. Sorta je izuzetno zahvalna za gajenje,  ističe Dobrica, i nastavlja:

-Imam i  jedan stari zasad od 150 stabala,  koje su dosta stare,  a ostale su oko 10 godina stare i sada daju najbolji rod.  Najbolja rakija se peče od autohtonih starih sorti šljiva. Na prvom mestu to je crvena ranka, zatim trnovača, crnošljiva, belošljiva, metlaš.  Za ove sorte je karakteristična veća tolerantnost na sve bolesti šljiva u odnosu na introdukovane i novostvorene sorte.

Pitali smo Dobricu, šta je bitno za dobar rod.

Ilustracija: šljive na grani, spremne za berbu, foto: Domaćinska kuća
Ilustracija: šljive na grani, spremne za berbu, foto: Domaćinska kuća

Dobrica ističe da je primena agrotehničkih mera  veoma bitna, i utiče na prinos i kvalitet ploda. Redovno đubri  stajnjakom , obavezno kreči stabla. Ukoliko se ne izvrši adekvatna rezidba,  dolazi do posledica po samu biljku što utiče i na prinos i na kvalitet roda. Korektivnom rezidbom mogu se oporaviti i zasadi šljive stari više od deset godina,  koji nakon nekog vremena mogu da ostvare i punu rodnost.

,,Često proizvođači umeju da veoma blago, lako i malo odrežu odnosno skinu rodnih elemenata sa biljke da bi dobili veći prinos. Samim tim biljka se optereti u toj godini pa iznese veći prinos ali u sledećoj godini imamo značajno manji broj cvetnih pupoljaka jer tokom leta , kada se vrši diferencijacija cvetnih pupoljka, biljka bude suviše opterećena rodom pa sledeće godine imamo mali i često prinos koji nije ekonomski opravdan, a desi se i godina da nemamo uopšte prinosa“.

-Kao i svaka rakija, pravi se tako što dolazi do vrenja komine (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove destilacije. Rakija se dobija putem destilacije u kazanu za pečenje rakije pri čemu se dva puta destiliše. Posle prve destilacije se dobija tzv. „meka“ rakija, a posle druge destilacije „prepečenica“. Meka rakija se koristi za kuvanje „Šumadijskog čaja“, a prepečenica kao piće.

Samo ću istaći, moja rakija je dobra zato što je pravimo od najkvalitetnijeg voća, uz maksimalne higijenske mere, tradicionalni način proizvodnje rakije kombinujemo sa savremenim tehnološkim dostignućima. Uz  kontrolisan proces fermentacije, dobar kazan, kvalitetnu destilaciju i burad, dobijate rakiju koja osvaja nagrade“, kaže Jevremović-

Imali smo priliku i da probamo, i da se uverimo da je rakija odličnog kvaliteta i najviše se pije u restoranu,, Milenijum“, u vlasništvu našeg sagovornika.

 

 

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

13.12.2023.

Ovo tržište je nova prilika za srpsku rakiju

25.07.2023.

Golijska suza – eliksir mladosti

16.05.2023.

Poljoprivreda, turizam i ekologija su razvojni prioriteti gradova i opština

06.03.2023.

Suva šljiva i rakija iz Mačve put Evrope i Amerike

30.12.2022.

O njoj se ispredaju priče i mitovi

26.12.2022.

Dobra rakija od zdravog voća

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca