Kako se gaji esparzeta

Osim za ispašu i seno, esparzeta se može koristiti za dehidraciju i spremanje silaže

Zbog određenih bioloških osobina, esparzeta bolje podnosi nepovoljne uslove gajenja nego lucerka i crvena detelina i dobro uspeva čak i u suvljim regionima, na plitkim, kamenitim i siromašnim zemljištima.Dobar predusev za sva žita.

Esparzeta je u antičko doba smatrana lekovitom, u Sredozemlju se gajila pre više hiljada godina a u srednjem veku, u Francuskoj, počinje da se koristi kao krmna biljka. Iz Francuske se proširila po celoj Evropi i dalje, po svetu. Danas se najviše proizvodi u Francuskoj,Velikoj Britaniji, Severnoj Africi i Rusiji.U Srbiji se retko gaji, uglavnom u južnim i jugoistočnim oblastima. Sorte iz Zapadne Evrope koje su prenesene u Ameriku, imale su izuzetno niske prinose, koji su znatno povećani uvođenjem sorti iz Rusije i Turske.
Zbog određenih bioloških osobina, esparzeta bolje podnosi nepovoljne uslove gajenja nego lucerka i crvena detelina i dobro uspeva čak i u suvljim regionima, na plitkim, kamenitim i siromašnim zemljištima. Esparzetu odlikuje jak korenov sistem kojim vrlo dobro prožima zemljište i štiti ga od erozije, te se vrlo uspešno može koristiti kao biljka za zaštitu od erozije. Zbog dobro razvijenog korenovog sistema, ova biljka uspešno usvaja teže rastvorljive fosfate i vodu iz dubljih slojeva zemljišta, a simbiozom usvaja znatne količine azota i obezbeđuje zemljište za narednu kulturu ovim hranivom.
Za razliku lucerke i crvene deteline, esparzetu slabije napada vilina kosica, a kod stoke ne izaziva nadutost. Može se iskorišćavati za ispašu i kosidbu, a otporna je na gaženje. Odlične rezultate daje ako se gaji u smeši sa travama, ali i u čistoj kulturi. Odlikuje se visokim sadržajem proteina, bogatstvom mineralnih materija i karotina. Međutim, u odnosu na lucerku, ima slabiji kvalitet krme. Osim za ispašu i seno, esparzeta se može koristiti za dehidraciju i spremanje silaže. Daje značajne količine meda koji je karakteristične zelenkaste. Jedan od najvažnijih faktora koji utiču na slabiju prisutnost semenskih površina pod esparzetom za seme u našoj zemlje, pored ostalog, jeste nepravilno primenjena tehnologija proizvodnje. Kod nas je zastupljena ekstenzivna proizvodnja semena esparzete, dok je razvijena tehnologija proizvodnje jedan od najvažnijih pomaka koji mogu stabilizovati produktivnost semena.

Uslovi uspevanja. Za razvoj, esparzeta traži tople uslove. U prvoj godini osetljiva je na temperature ispod –5°C, dok se kasnije njena otpornost povećava. Otpornija je od lucerke na visoke temperature, kao i na sušu, zbog jakog korenovog sistema. Odlično se razvija i u uslovima sa preko 300 mm padavina. Esparzeta je biljka suvih, vrlo suvih, oceditih ali i vlažnih krečnih zemljišta. Kao samonikla, nalazi se na suvim, siromašnim livadama i često se sreće na kamenitim zemljištima. Iz intenzivne proizvodnje potisnula ju je lucerka. Na suvim oranicama i kamenitim zemljištima, gde za gajenje lucerke nema uslova, esparzeta uspeva bolje od drugih. Slabije rezultate daje na zemljištima koja su vlažna i imaju visok nivo podzemnih voda i na zaslanjenim zemljištima. Slabije podnosi kisela zemljišta saturirana vodom u dužem periodu.

Plodored. Esparzetu bi obavezno trebalo gajiti u plodoredu posle strnih žita, okopavina, razoranih livada. Treba izbegavati gajenje na istom zemljištu 4-5 godina. Ova biljka ostavlja zemljište u dobrom stanju, dobar je predusev za sva žita, okopavine i trave.

Obrada zemljišta za esparzetu počinje zaoravanjem strništa, nakon žetve strnih žita ukoliko se gaji posle njih. Duboko oranje izvodi se u jesen na dubinu od oko 30 cm, na plićim zemljištima dubina je manja, 20–25 cm. Predsetvena obrada –ravnanje i usitnjavanje zemljišta izodi se neposredno pred setvu. Esparzeta traži dobro slegnuto zemljište zbog čega ga pre setve treba povaljati.

Za đubrenje esparzete koriste se organska i mineralna đubriva. Upotreba stajnjaka je opravdana ako se esparzeta gaji na slabijim zemljištima a unosi u količini 20-40 t/ha zaoravanjem pri osnovnoj obradi. Za proizvodnju esparzete značajna su i PK đubriva koja podstiču njeno razviće, a unose se prilikom osnovne obrade zaoravanjem i delom u predsetvenoj pripremi zemljišta. Obično se koristi 50–100 kg ha-1 P2O5 i 50–100 kg ha-1 K2O. U proizvodnji esparzete za krmu utvđeno je da je najveći efekat imala primena od 90 kg ha-1 fosfora. Za đubrenje esparzete, u prvoj godini života koristi se 40-60 kg ha-1 azotnih đubriva. U ostalim godinama, esparzetu treba đubriti u jesenjem periodu. Pozitivne rezultate u proizvodnji semena dala je primena mikroelemenata cinka, bora i molibdena.

Esparzeta se seje u rano proleće, u martu i aprilu. Može da se seje ranije nego lucerka kako bi se biljke do zime dobro razvile. Seje se uskoredo, na rastojanju od 15 do 35 cm između redova, u zavisnosti od osobina zemljišta, i dubini od 4–6 cm. Za setvu se koristi 150–180 kg ha-1 celih mahuna, a čistog oljuštenog semena 50–90 kg ha-1. Osim u čistoj kulturi, esparzeta se može gajiti u smeši sa travama (ježevica, bezosi vlasen, mačji rep, livadski vijuk) ili leguminozama (lucerka). Učešće esparzete u smešama je 60–80%. Najbolji kvalitet krme esparzete postiže se košenjem u fazi početka cvetanja. Najveći prinos krme esparzete po otkosu u Iranu bio je 4.010 kg ha-1.

Brojni faktori utiču na proizvodnju semena esparzete, a način i gustina setve, prema mnogim istraživanjima, veoma su značajni za uspešnost proizvodnje. Usev namenjen za proizvodnju krme takođe može poslužiti i za proizvodnju semena. Prema shvatanjima u svetu, seme esparzete se seje na šire međuredno rastojanje (30–50 cm), pri čemu se postižu visoki prinosi semena.

Ilustracija: esparzeta, foto: pixabay
Ilustracija: esparzeta, foto: pixabay

Gajenje esparzete na većem vegetacionom prostoru opravdano je samo u slučaju proizvodnje visokih kategorija semena. Naša istraživanja ukazuju na to da esparzetu za seme treba sejati na međunarodnom rastojanju od 20 cm, sa primenom 100 kg ha-1 semena. Pri ovakvom načinu setve, u Zapadnom Sremu može se postići prinos preko 811,7 kg ha-1 mahuna. Seme je imalo najveću klijavost pri gajenju na međurednom rastojanju od 50 cm, uz primenu 40 kg ha-1 semena. U agroekološkim uslovima Istočne Srbije, setvom 40 kg ha-1 semena na međurednom rastojanju od 80 cm postignuti su najviši prinosi od 474 kg ha-1 semena.

Esparzeta brzo niče stoga bi je u početku trebalo štititi od korova koji se suzbijaju primenom lakših drljača za razbijanje pokorice. U mere nege spada i navodnjavanje, naročito ako se gaji u suvljim regionima, a broj navodnjavanja i količina vode za navodnjavanje zavise od meteoroloških uslova i osobina zemljišta. Esparzetu napadaju štetočine Sitone, Othiorinchus, koje se suzbijaju primenom insekticida. Kada je u pitanju zaštita od korova, najbolje rezultate pri suzbijanju korova u esparzeti daju primena Surpas 6,7 E u količini od 4,8 kg ha-1 ili kombinacija Bonalan 1,08 kg ha-1 –Basagran 1,92 ha-1.

Seme esparzete sazreva u julu dosta neujednačeno. Žetvi se pristupa kada seme ima ispod 40% vlage u semenu. Stabiljke i listovi, u toj fazi, mogu biti zeleni. Prezrele mahune lako opadaju sa stabla. Preporučuje se primena desikacije totalnim herbicidima. Žetva semena, najčešće kombajnom, počinje 5-6 dana nakon desikacije. Za žetvu je potrebno prilagoditi kombajn i posebno obratiti pažnju na krupnoću sita.

Esparzeta proizvedena u Srbiji ima dobar kvalitet i klijavost preko 80%, a na većem međurednom rastojanju sa malom setvenom normom i preko 90%. Udeo tvrdog semena je ispod 4%, a masa 1.000 semena od 18,7 do 26,7 g. Esparzeta se koristi u dva oblika za setvu: setva u obliku mahuna i setva čistog semena. Seme oljušteno od mahuna oblaže se raznim omotačima radi uspešnijeg odgovora na stres suše ili oštećenja od strane štetočina i bolesti. Primenjuju se organski omotači, hidrogel i mineralni omotači, koji obezbeđuju znatno brže klijanje i u normalnim uslovima, i u uslovima stresa.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

24.06.2022.

Kako znati da je seme kvalitetno

30.09.2020.

Kako znati da je seme kvalitetno

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca