Kada unositi stajnjak

Najvažnije organsko đubrivo,  svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno đubrivo jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim sastavima, stajsko đubrivo popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. Zbog toga je njegov značaj nezamenljiv. Stajsko đubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u ishrani biljaka ima dvojaku vrednost.

Stajnjak je organsko đubrivo, a prestavlja smesu čvrsti i tečnih ekskremenata i prostirke koja je podvrguta procesima previranja. Za stajnjak se obično kaže da je potpuno đubrivo, za razliku od veštačkih , koja su dopunska – nepotpuna. Premda je sastav vrlo različit, uzima se da je prosečno stajsko đubrivo sledećeg sastava: voda 75% , suva materija 25% ,azot 0.5% , fosfor 0.15% , kalijum 0.6%. Količina proizvedenog stajnjaka zavisi od vrste stoke .Govedo godišnje daje oko 9 tona , konj oko 7 tona .Sastav stajnjaka je vrlo različit .

Na njegov sastav najviše utiču sljedeći činioci:

  • Vrsta i starost stoke
  •  Vrsta hrane
  • Cilj gajenja stoke (tov ili priplod)
  •  Vrsta prostirke
  •  Nega stajnjaka
  • Stepen razgradnje

 

Danas se količina stajnjaka određuju najčešće radi uklapanja u promet organske materije kroz zemljište, održavanja biološke aktivnosti i procesa mineralizacija, kao i prema dubini obrade zemljišta. Količina stajnjaka iznosi od 30 do 40 t/ha, u srednje teškim zemljištima s nižim sadržajem humusa, a pri dubljoj obradi. Iako se u novije vreme predlaže da se količine stajnjaka smanje na 7 do 8 t/ha uz redovno davanje na svim obradivim površinama, sa svrhom da se zemljište održava biološki aktivnim unošenjem energetskog materijala prvenstveno za proces mineralizacije organske materije.

Kada je masa krutog stajnjaka u poluhumifikovanom stanju,tj. kad je zreo, odvozi se sa đubrišta na mesto upotrebe. Đubrište se prazni kad je prohladno i oblačno vreme bez vetra, dok jaka sunčeva svetlost, suvi i topli vetrovi nisu povoljni. Nakon rasipanja stajnjak treba odmah ili što pre uneti u zemljište na jedan od načina obrade, a po pravilu oranjem. Nije dobro, ostavljati rasuto đubrivo da leži na površini više dana jer se gubi organska materija i azot. Kada, zbog oraganizacijsko-tehnoloških razloga, unošenje stajnjaka nije moguće odmah, onda se stajnjak ostavlja na tabli u hrpice na ocedna mesta.

Ukoliko je stajnjak zreo, može se uneti u svako vreme kada stanje zemljišta to dozvoljava. Kod nas se stajnjak u voćnjaku primenjuje u jesen. Kod nas, u našim klimatskim rejonima, bolje je za voće dati stajnjak u jesenskom periodu. Ako je stajnjak zreliji, može se davati kasnije, i obrnuto mnogo ranije, ako je nezgoreo. Dubina unošenja stajnjaka određuje se prema količini stajnjaka i prema svojstvima zemljišta. Prosečna dubina unošenja stajnjaka u zemljište je 20 do 25 cm. Ponekad se ona kreće u rasponu od 10 do 45 cm dubine.

Biljke hraniva iz stajnaka lošije iskorištavaju, približno 30% u odnosu prema hranivima u mineralnim đubrivima. Azot se u proseku iz stajnjaka iskorištava približno 25%, fosfor 25 do 30% a kalijum 60 do 70%. Važno je imati u vidu da su biljna hraniva u stajnjaku organski vezana, pa su prema tome biljkama nepristupačna sve do momenta mineralizacije. Stajnjak ima produžno delovanje, te nakon unošenja deluje nekoliko godina. Njegovo delovanje nije jednako svake godine. To zavisi od: teksture, strukture i tipa zemljišta, kvaliteta stajnjaka, stepena zgorevanja, klimatskih uslova itd. Iskorištavanje mineralizovanih hraniva iz stajnjaka najveće je u prvoj godini nakon unošenja.

  • U prvoj godini iskoristi se oko 50%
  • U drugoj godini iskoristi se oko 30%
  • U trećoj godini iskoristi se oko 20%

Kako se iskorištavanje hraniva iz stajnjaka vrši postepeno, biljkama nisu pristupačna mineralna hraniva u potrebnoj količini za željeni prinos u jednoj sezoni. Zbog toga se nedostatak hraniva do potrebnih količina za biljku nadoknađuje iz mineralnih đubriva. Najbolji učinak na prinos biljke ima kombinacija organskih i mineralnih đubriva.

Na osnovu ovih podataka potrebno je i planirati dinamiku primene stajnjaka, kao i potrebne količine mineralnih đubriva prilikom prihrane.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

23.02.2024.

Zašto su borovnice plave i kakva tajna se krije u omotaču bobice

16.11.2023.

Đubriva dozvoljena u organskoj proizvodnji

27.10.2023.

Pravilna primena stajnjaka

21.02.2023.

Stajnjak se može dobiti na četiri načina evo i kako

24.11.2022.

Priprema izdanaka maline za zimsko mirovanje

08.08.2022.

Najefikasniji način zaštite od grada

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca