Često se događa u praksi da se paprika i paradajz gaje uzastopno na istoj površini nekoliko godina, pa dolazi do pada prinosa gde je razlog nepoštovanje plodoreda. Smena biljnih vrsta u bašti, odnosno plodored,omogućuje pravilno i racionalno đubrenje stajnjakom, čuva plodnost zemljišta, sprečava pojavu bolesti i štetočina. Nasuprot tome, ako se jedna vrsta više godina gaji u monokulturi, narušava se struktura i plodnost tla, povećava opasnost od korova, bolesti, štetočina i toksina koje luči koren. Povrće inače različito reaguje na monokulturu:
Plodored se planira na osnovu zahteva pojedinih vrsta povrća prema obradi zemljišta, predusevu i đubrenju stajnjakom. U tom pogledu, biljke se dele u tri grupe. Prvu čine one koje se obilno đubre stajnjakom ( vrežaste vrste , kupusnjače, paradajz, paprika, plavi patlidžan, celer, praziluk i beli luk). Drugoj grupi pripada povrće koje zahteva manje stajnjaka i često se gaji druge godine nakon njegovog unošenja. To su korenaste vrste, crni luk, salata, spanać, rotkva i rotkvica.Grašak, boranija, pasulj i bob obogaćuju tlo azotom i nalaze se u trećoj grupi.
U tropoljnom plodoredu prvo polje uvek zauzimaju vrste iz prve grupe.Na drugom polju su biljke iz druge, a na trćem vrste iz treće grupe. Pojedine vrste povrća se uspešno uzgajaju posle velikog broja biljaka (naročito grašak), dok je za neke ograničen izbor preduseva.
U toku jedne vegetacione sezone ili godine, na istom zemljištu uzastopno, a ponekad i istovremeno, gaji se više biljaka. Znači posle ubiranja jedne, seje se ili sadi druga.To je moguće zbog različite dužine vegetacije, zahteva za toplotom i otpornosti na niske temperature.U ovom plodoredu postoje predusev ( najčešće rani prolećni ili ozimi), glavni (ima najdužu vegetaciju) i naknadni usev ( gaji se posle glavnog).
Zajednički uzgoj dve ili više vrsta posebno je popularan u bio- bašti. Mogu se gajiti u redovima koji su jedan do drugog, naizmenično u istom,cik-cak u dva reda. Biljke treba da su različite visine i bujnosti, ali sličnih zahteva prema toploti, vodi,svetlosti i hranivima. Osnov za uspešno gajenje je njihova međusobna trpeljivost-alelopatija. Neophodno je znati i da li pojedine vrste povrća dobro ili loše uspevaju jedna pored druge.Na primer, paprika neposredno uz red paradajza imaće slabiji porast nego udaljene biljke.Ali negativan efekat umanjuje se razmakom između leja.