Ako hoćete da gajite višnju ovo morate znati

Višnja je dugovečna voćna vrsta prilagođena uspevanju na veoma širokom prostoru i različitim uslovima. Može se reći da se gaji na svim kontinentima u umereno prohladnoj klimi. Uspeva i do 1000 m nadmorske visine, ali joj najviše odgovaraju tereni od 400 do 800 m. Voli plodna, rastresita, duboka zemljišta, ali se zadovoljava i sa daleko oskudnijim uslovima zemljišta, što najviše zavisi od podloge na kojoj je višnja kalemljena. Višnja okalemljena na magrivi može da izdrži i preko 10 % kreča u zemljištu. Za svoje dugotrajnije uspevanje ne podnosi zabarena, teška i glinovita zemljišta, kao i previše krečna zemljišta. Na onim terenima gde u rano proleće leži voda po otapanju snega, često dolazi do gušenja korena, što uzrokuje sušenje i propadanje celog stabla. Najpogodniji tipovi zemljišta za višnju su gajnjače, aluvijalna zemljišta, černozem, blago opodzoljena zemljišta, lake smonice i slična.

Blagi nagibi od 5-10 ° jugoistočne ili južne ekspozicije pogoduju za gajenje višnje. Nešto više vlage traži u proleće, posebno u fazi porasta i zrenja ploda. Blizina većih vodenih površina veoma je povoljna za gajenje.Za dobro i kvalitetno uspevanje višnja zehteva duboko, rastresito zemljište umerene vlažnosti. Jako je ugrožavaju zabarena zemljišta sa ležećom vodom u dužim vremenskim periodima, ali i zemljišta sa visokim sadržajem aktivnog kreča. Najbolje je da je odnos gline i peska oko 60:40, a pH vrednost oko 6.

Važno je povećanje plodnosti zemljišta izvršiti prilikom pripreme zemljišta za sadnju i to unošenjem određenih količina organskih i mineralnih đubriva, na osnovu rezultata prethodno urađene agrohemijske analize plodnosti zemljišta. U ovom slučaju povećanjem sadržaja organskog đubriva u zemljištu poboljšava se njegova struktura, fizičke i hemijske osobine, pH vrednost i sadržaj azota. Redovnim đubrenjem mineralnim i povremeno stajskim đubrivom održaće se nivo plodnosti i nadomestiti siromašenje zemljišta hranljivim elementima. Konačan izbor parcela za podizanje višnjika trebalo bi da daju stručne ekipe na terenu, na osnovu analize zemljišta i orografskih uslova gajenja. Mora se imati u vidu da ni najbolja popravka karaktera parcele ne može nadoknaditi nedostatke nepogodnih zemljišta za gajenje višnje.

Ukoliko je moguće, parcele za zasade višnje trebalo bi birati na nadmorskoj visini do 800 m na južnoj ili jugoistočnoj ekspoziciji zbog oštrije planinske klime, i na nagibima ne većim od 8 %. Takođe, mora se paziti o udaljenosti zasada od glavnih saobraćajnica, pristupnim putevima, obezbeđenosti terena vodom, udaljenosti od hladnjače, kao i o raspoloživoj radnoj snazi za berbu. Veličinu zasada trebalo bi prilagoditi ekonomskoj snazi domaćinstva, sa prvenstvenim ciljem podizanja višnjika radi proizvodnje plodova uglavnom namenjenih za industrijsku preradu.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

23.01.2024.

Šta kažu stručnjaci o rezidbi

11.01.2024.

Pregled štetočina u zasadima tokom zimskog perioda

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca