Dragiša Filipović: Šta je najvažnije za dobar ajvar

DDragiša Filipović iz Paraćina 19 godina ima poljoprivredno gazdinstvo. Sve je počelo kada je Živka Filipović,  Dragišina majka izgubila posao 2000. godine. Prvo je počela da pravi sitne kolače, a kasnije da pravi džemove, slatko, sokove od voća,  a potom i izvanredan domaći ajvar. Kako nam kaže Dragiša ovo je porodični posao,  međutim  kada je sezona unajme i po dvadesetak radnika.

U svojoj paleti proizvoda imaju oko 70 artikala, sirupe, matične sokove, paradajz u flaše, slani i slatki program.

Papriku gaje na 70 ari, i najbolje se za ajvar pokazala kurtovska kapija, paprika je srcolikog oblika, i najviše se gaji u Bitolju,tako je  najviše ima. Ima je i u Leskovcu, ali po rečima našeg sagovornika, leskovčani su većinom prešli na gajenje paradajza.

Kurtovska kapija ima dosta suve materije,sto je čini odličnom ajvarkom.Prinos je odličan uz dobro đubrenje i zalivanje. Na jednom struku obično raste od 4 do 5 krupnih paprika,a prinosi po struku uz optimalan uzgoj znaju biti čak do 1,5 kg. Mada u proseku uz dobar uzgoj može da doprinese oko 450 kg po aru.U pitanju je najrodnija sorta starijeg tipa paprike na ovim prostorima.

Ilustracija: Dragiša Filipović, foto: Svetlana Kovačević
Ilustracija: Dragiša Filipović, foto: Svetlana Kovačević

Osim paprike Filipovići gaje i paradajz volovsko srce. Paradajz  volovsko srce nenadmašan po ukusu, krupan, rozikast i nešto skuplji od običnog, proizvodi se manje, jer je osetljiv na transport i lagerovanje. Inače,ko ga jednom proba, druge sorte ovog povrća više ne smatra tako ukusnim. Domaćice znaju da je sok od njega najlepši. Uprkos tome, na pijacama Srbije teško ga je naći.

Pre jedanaest  godina  Dragiša, u nameri da napravi što ozbiljniju poslovnu priču, osnovao je Kuću zdrave hrane – Filipović, koja se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda, pre svega voća i povrća. Trenutno, svoje proizvode najviše prodaju u Beogradu i Novom Sadu, a preko 800 porodica snabdeva  sistemom dostave na kućnu adresu.

Posla ima preko cele godine, što na polju, što u proizvodnji.  Dragiša je prvi put na sajmu turizma, ali po njegovim rečima, kotizacija je skupa, pa treba sve ukalkulisati.

Dragiša se malo više raspitivao kako je u drugim zemljama kada su u pitanju proizvođači kao što je on i istakao  da je u Mađarskoj proizvođaču dozvoljeno da proizvede preko 5000 jedinica, porez se plaća 3 odsto, svoje proizvode prodaju u poluprečniki od 40 km. Mada kako ističe Dragiša ipak, on ne bi imao kupce u poluprečniku od 40 km. Ali ipak ideja je odlična, i treba neke stvari uzeti i primeniti kod nas.

Potrebna mu je pomoć da izgradi objekat, da bi mogao da proširi proizvodnju, kako bi iz forme poljoprivrednog gazdinstva prešao u preduzetnike, tako da će i država imati koristi.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

26.10.2023.

Ideje iz Pariza Janoš Demeter zaživeo u Bečeju

01.06.2023.

Kako doći do veće dobiti na gazdinstvu

08.04.2022.

ŠTA JE POSLOVNO PLANIRANJE U AGRO-BIZNISU

20.11.2020.

Podrške za manja preduzeća prehrambene industrije

06.11.2020.

Kako da otvorite račun u NLB banci za svoje gazdinstvo

28.01.2019.

Ko može da se upiše u Registar poljoprivrednog gazdinstva

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca