Kada je pravi momenat za branje višnje

S obzirom na to da je višnja neklimakterična voćna vrsta, koja nema mogućnost dozrevanja nakon berbe, određivanje pravog momenta za izvođenje ovog postupka je još od većeg značaja. Višnja kao i drugog voća prolazi kroz dva stepena zrelosti, fiziološka (botanička) i puna zrelost (konzumna). Vreme izvođenja berbe mnogo zavisi od namene ploda. S obzirom da su plodovi namenjeni preradi odnosno zamrzavanju onda berbu treba vršiti u periodu pune zrelosti, kada plod postigne intenzivno crvenu boju, i prepoznatljivu aromu i ukus, svojstvenu datoj sorti. Njega određuju stručnjaci na terenu u saradnji sa tehnolozima iz hladnjača. Plod ne sme da prezri i omekša kada curi i gubi na kvalitetu i opada pre same berbe, a ne sme da bude ni zelen, jer gubi na masi i u sadržaju suvih materija.

 

Berba treba da se obavi u roku od sedam dana. Ukoliko se radi o većim plantažama berbu treba početi nešto ranije.

Berba se vrši po oblačnom vremenu, a ako su dani sunčani sa visokim temperaturama berbu treba prekinuti od 13-15 časova  zbog omekšavanja plodova i velikog iscrpljivanja i biljke i berača. Ne sme se brati po kiši ili kada je velika rosa da plodovi ne bi bili mokri i tako brzo trulili dok stignu do hladnjača. Plodovi se pakuju u takozvane “dvanaestice”, 12/1, sa ivicama visine 12 cm. One se ne smeju prepunjavati, a njihovo odlaganje se vrši stavljanjem u red između stabala višnje pri čemu se plodovi skrivaju od Sunca I prekomernog zagrevanja. U letvaricama ne sme biti trulih i nedovoljno zrelih plodova, kao ni peteljki.

Mehanizovana berba traži manje radne snage, znatno je efikasnija, i čak do dva puta rentabilnija, što je vrlo značajno ako se uzme u obzir da troškovi ručne berbe u nekim slučajevima iznose i do 50 % ukupnih troškova proizvodnje.

Da bi se mehanizovana berba obavila uspešno, potrebno je da budu ispunjeni određeni uslovi. Odgovarajući razmaci sadnje, 4 x 3 m, dovoljno visoka debla, barem 80 cm, kao i da su plodovi ujednačene zrelosti. Ovakva berba se vrši uz pomoć različitih tipova tresača. Učinak se kreće od 60 – 120 stabala po času, u zavisnosti od modela i veštine izvođača radova. Dnevni učinak u periodu od 10 h, iznosi 600 – 1200 stabala, odnosno 0,72 – 1,5 ha. Mašinu opslužuje 2 radnika, vozač traktora I radnik koji uklanja gajbice.

Radi efikasnije i uspešnije mehanizovane berbe potrebno je obaviti tretiranje hormonskim preparatom Etrel (Ethrel). Aktivna materija ovog preparata je ( 2 – hloretil – fosforasta kiselina) odnosno Etefon.Preparat utiče na ubrzano dozrevanje plodova i smanjenje sile odvajanja ploda od peteljke.

Koncentracija primene Etrel-a kod višnje se se kreće od 500 – 700 ppm tj. 0,05 do 0,07 %, odnosno 0,5 do 0,7 l na 1000 l vode / ha. Na većim površinama jednu polovinu zasada tretirati 14 dana pre planirane berbe, a drugu polovinu 7 dana pre planirane berbe. Karenca je 7 dana. Efekti zavise od vremena primene i temperature u vreme i tri dana nakon primene. Na previše niskim temperaturama ispod 15 °C slabije je dejstvo i treba pojačati koncentraciju, dok na temepraturama preko 30 °C efekat jači i može opasti puno plodova i pre same berbe. Prilikom mehanizovane berbe plodovi se pakuju u ambalaže u koje staje 20 kg plodova. Sloj plodova ne sme da bude viši od 30 cm da se ne bi previše gnječili i bespotrebno curio sok.

Ubrane plodove višnje treba što pre transportovati do objekta za preradu, najbolje u roku od 2 -4 h nakon berbe. Transport ubranih plodova od višnjika do sabirnog mesta treba obavljati pažljivo, bez mnogo trešenja i drmanja. Prevoz se obavlja najčešće traktorskim  prikolicama ili kamionima, što je bolje. Pri pakovanju gajbica u kamion obratiti pažnju da su pravilno složene kako ne bi upadale jedna u drugu i pri tome gnječile plodove.

Pri manipulaciji (utovar, istovar) treba pažljivo raditi. Nije dozvoljivo bacanje i trešenje gajbica. Transport višnje po mogućstvu vršiti kamion – hladnjačama, ili pak noću zbog nižih temperatura. Transport do udaljenih hladnjača danju,s  obzirom da je to period visokih temperatura, može biti katastrofalan po kvalitet višnje.

 

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

23.01.2024.

Šta kažu stručnjaci o rezidbi

11.01.2024.

Pregled štetočina u zasadima tokom zimskog perioda

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca