Lek iz prirode

Ribizla (lat. Ribes) spada u rod bobičastog voća i, verovali ili ne, postoji oko 150 poznatih vrsta. Nekada je rasla kao divlji žbun širom Evrope, Azije i severne Amerike. U istoriji je ostalo zabeleženo da su još u 11. veku crvenu ribizlu koristili kao dragoceni ukras dvorišta i gradskih vrtova, ali i kao cenjenu namirnicu od koje su se pripremala jela i prirodni lekovi. Kao kultivisana biljka prvi put je odgajena u 17. veku u Belgiji  i na severu Francuske. Danas se ribizle uglavnom koriste za pripremu sokova, pekmeza, džemova, kao dodatak salati, a pravi se i vino od ribizle.

Ribizla raste kao listopadni žbun sa petokrakim listovima spiralno uređenim na stabljici koja u zavisnosti od kvaliteta zemljišta dostiže visinu između jednog i dva metra. Uspeva na mestima koja su izložena suncu i dobroj ventilaciji, ali neophodna joj je i vlaga. Cvetovi su neupadljivo žuto-zeleni, dok je plod u obliku grozda sa bobicama veličine zrna graška. Jedan grm u proseku daje tri do četiri kilograma roda koji se beru od sredine do kraja leta. Prema boji plodova razlikuju se bele, crvene i crne sorte ribizle. Bele i crvene sorte imaju kiselkasto sladak, osvežavajući ukus, a crna ribizla je gorkog ukusa.

Crvena ribizla sadrži proteine, jabučnu, citričnu i tartaričnu kiselinu i gama-linolnu kiselinu. Bogata je kalcijumom i fosforom, obiluje vitaminima B grupe (B1, B2, B3 i B6), C, A i K i odličan je izvor antioksidansa i minerala koji poboljšavaju kvalitet kože i kose.

Bogastvo vitamina C pomaže u lečenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba, pospešuje rad creva i podstiče izlučivanje štetnih materija iz krvi. Sadrži kalijum, koji je važan za zdravlje srca i kvalitetan rad celog organizma, pa deluje preventivno na hipertenziju, snižava krvni pritisak i pomaže pri smanjenju rizika od moždanog udara. Stručnjaci kažu da redovna konzumacija ribizli sprečava više od 10 zdravstvenih problema, samim tim će sprečiti i potrebu za isto toliko vrsta lekova.

Ribizle imaju veću količinu vitamina K, koji pomaže kod zdravog zgrušavanja krvi. Ovaj vitamin je zadužen za regulaciju kalcijuma u kostima, te pomaže zdravlju koštanog sistema, pa se ovo voće preporučuje pacijentima koji boluju od osteoporoze. Bilo da se jedu sveže bobice ili u obliku soka i želea, ribizla ima odlično laksativno delovanje. Ako se konzumira samo nekoliko dana zaredom rešava problem zatvora. Ovo voće bogato je vlaknima pa redovna konzumacija ribizli podstiče rad creva i želudca i na prirodan način ubrzava probavu.

Blagotvorno deluju kod osoba koje pate od sindroma iritabilnih creva. Koristi se kao tonik za apetit i ako se pojede pre obroka, pomaže boljoj probavi. Crvena ribizla poznati je diuretik jer podstiče eliminaciju mokraćne kiseline, te pomaže obolelima od gihta ili reumatskih bolesti. Semenke unutar plodova ribizle sadrže gama-linolnu kiselinu koja snižava povišeni krvni pritisak, bolove i upale, ublažava alergijske reakcije i probleme s kožom. Semenke je dobro koristiti za ublažavanje PMS-a, alergija, napetosti i stresa, kao i psorijaze i ekcema. Izgnječene bobice u spoljašnjoj primeni koriste se za obloge kod povreda, posekotina i opekotina.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

19.03.2024.

Prvi mladi krompir iz Leskovca

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

31.01.2024.

Porasla potražnja za ovim povrćem

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca