Đubrenje krompira

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potiče iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i pre 8 000 godina. U Evropu su ga doneli španski istraživači u 16. veku i poklonili papi Piju IV. Iz Italije se dalje proširio po celoj Evropi, a u naše krajeve su ga doneli graničari u 18. veku. Krompir je kroz istoriju bio važan izvor hrane u celoj Evropi, a naročito u Irskoj gde je uz mleko predstavljao gotovo “jedinu“ hranu.

Sirove krtole u proseku sadrže: 75 % vode, 18.2 % skroba, 2 % belančevina, 1.5 % šećera, 1 % celuloze, 0.1 % masti, 0.2 % kiselina. Odličan je izvor složenih ugljenih hidrata (skroba), vitamina C i B, ne sadrži holesterol i sol (NaCl), a sadrži potrebne minerale kao kalijum, magnezijum i gvožđe.

Od organskih đubriva najčešće se koristi stajsko đubrivo koje se unosi u jesenje-zimskom oranju u količini od 25-35t. Organska đubriva poboljšavaju kvalitet zemljišta i sadrže sve neophodne materije i hraniva: azot, kalijum, kalcijum,fosfor, mangan i druge elemente. Mineralna ishrana je nužna dopuna organskom đubrivu.

Zasniva se na ishrani dodavanjem tri glavna makroelementa ( N,P i K) kao i dodavanjem mikroelemenata u manjim količinama. U koliko se pojavi nedostatak ili višak nekog od hranljivih elemenata, dolazi do određenih problema u procesu proizvodnje krompira i isti se mogu manifestovati na biljkama. Nedostatak azota odražava se na smanjeni porast, razvoj i izgled biljke. Biljke su bledunjave, nadzemna masa je smanjena. Veće količine azota stavaraju veću nadzemnu masu, veću bujnost i osetljivost na mnoge bolesti. Kod nedostatka  fosfora, simptomi su jako izraženi na listovima pojavom tamno zelene boje i bez sjaja.

U ekstremnim situacijama dolazi do pojave ljubičastih pega po obodu lista. Krompir ima velike zahteve što se tiče kalijuma, odnosno veliki je potrošač ovog elementa. Njegov nedostatak je najvažniji u drugoj polovini vegetacije. Manifestuje se pojavom tamno zelene boje, mezofila lista i žućkaste do tamno smeđe boje po obodu lista. Velike količine kalijuma izazivaju blokadu magnezijuma. Za postizanje maksimalnog prinosa potrebno je okvirno dodati oko 120 kg/ha azota, 160 kg/ha fosfora i 200 kg/ ha kalijuma. Kako bi izbegli nepravilnu upotrebu kako organskih tako i mineralnih đubriva, važno je prvo odraditi agrohemijsku analizu zemljišta, pa nakom dobijenih rezulztata izvršiti đubrenje.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

19.03.2024.

Prvi mladi krompir iz Leskovca

15.01.2024.

Apetit krmača u laktaciji

02.10.2023.

Koristiti zdrav i kvalitetan sadni materijal

21.09.2023.

Organska proizvodnja krompira

11.09.2023.

Liči na cveklu, ali je ukusniji i zdraviji od belog

08.08.2023.

Zašto je važno ogrtanje krompira

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca