Kod nas se u ishrani krava u manjem obimu nalaze i razne vrste korenasto −krtolastih hraniva i njihovih nus produkata iz industrije šećera. To su pre svega: stočna repa, polušećerna i šećerna repa, krompir i stočna mrkva. Ovo su veoma ukusna voluminozna hraniva koja podstiču konzumiranje, razlaganje i iskoristivost hranljivih materija, što se povoljno odražava na proizvodne rezultate krava. Najčešće se koriste u svežem stanju, ali se i konzerviraju kao repin rezanac i daju tokom jeseni i zimskog perioda.
Za sva navedena hraniva je da su to tipično ugljenohidratna hraniva, koja sadrže malo celuloze i vrlo dobro se vare. Gledano u celini, korenasto – krtolasta hraniva su ukusna, lako se iskorišćavaju u organizmu i ovce ih rado jedu. Ova hraniva se najčešće koriste u ishrani priplodnih ovaca i daju se u količini ne većoj od 2 – 3 kg po grlu dnevno.
Stočna repa se obično daje u svežem stanju, iseckana, pomešana sa senom ili slamom, i krave je rado jedu jer je vrlo ukusna. Ne može u potpunosti da zameni obrok i daje se kao deo obroka uz drugu kabastu hranu, i koncentrovani deo obroka. Šećer iz repe znatno pospešuje aktivnost bakterija koje utiču na pretvaranje nitratnog u nitritni azot iz proteina repe. Ako u obroku dodamo repu znatno ćemo povećati koncentraciju neto energije u SM obroku. Po energetskoj vrednosti 5 kg repe zamenjuje 1 kg dobrog livadskog sena. Preporučena količina stočne repe je do 30 kg na dan po jednom uslovnom grlu.
Stočna mrkva se kod nas veoma malo upotrebljava i po energetskoj vrednosti je slična polušećernoj repi. U SM mrkve podjednako su zastupljeni skrob i šećer , a značajna je jer je bogata katotinom 50 ̶ 200 mg / kg. Nema većeg značaja za naše stočarstvo.
Krompir je kao hranivo interesantno u našem brdskom i planinskom području jer se tamo najviše i gaji i daje najveće prinose.Obavezno je da se krtole pre upotrebe usitne zbog mogućnosti davljenja. Moće se i silirati sa drugim hranivima. Sadrži veliki udeo skroba. Zbog sadržaja alkaloida solanina ne sme se davati naklijali i zeleni krompir.
Od svih pobrojanih za nas je najznačajnija i najviše se koristi šećerna repa, i to njen rezanac, kao ostatak u industriji proizvodnje šečera.U svežem stanju je dobra za popravku ukusa drugih hraniva i preporučena doza ne bi trebalo da pređe 15 ̶ 20 kg / dnevno.Veće količine izazivaju acidozu. Za ishranu se mogu koristiti i delovi repe kao što su glava i lišće.
Rezanci šećerne repe se kravama mogu davati u svežem stanju i to u sezoni prerade šećerne repe a potom, osušeni i konzervirani tokom cele godine. Suvi se koriste kao komponenta koncentrata ili kao dopunsko hranivo u obroku. U suvom stanju , bez kvašenja se mogu davati do 4 kg/ dnevno i u ovaj obrok je potrebno dodavati neko hranivo bogato fosforom.Ujedno obavezno je uz veće količine suvih rezanaca davati I veće količine sena. Mora se voditi računa da se ovo hranivo daje 4 ̶ 6 časova posle muže , jer alkaloid betain iz repe prelazi u trimetalamin što dovodi do pojave mirisa mleka na ribu, kao i promene boje u nijansu sive.