Jesenje đubrenje voćnjaka

Jesenje đubrenje ima za cilj da se unese neophodna količina hraniva potrebna voćkama, jer se tokom vegetacije znatna količina hraniva koristi za rast i razviće voćaka, plodova, lisne i drvne mase, tako da se njihova koncentracija u zemljištu smanjuje. Iz tog razloga sve te količine treba putem đubrenja vratiti u zemljište, kako bi one bile lako pristupačne biljkama početkom naredne vegetacije. Đubrenje voćaka u ovom periodu sprovodi se sa organskim i mineralnim đubrivima.Od organskih đubriva, najčešće se koristi stajnjak, pri čemu treba voditi računa da to bude zgorelo ili poluzgorelo stajsko đubrivo. Najviše se koristi goveđe stajsko đubrivo, mada se može koristiti i konjski, ovčiji, svinjski ili živinski stajnjak.

Odlično je i da se koristi napravljen kompost. Organska đubriva imaju za cilj da poprave strukturu zemljišta,vodno – vazdušni režim, kao i da pospeše razvoj zemljišnih mikroorganizama koji potpomažu bolje usvajanje hraniva iz zemljišta od strane voćaka. Pored organskih, neophodno je u zemljište uneti i mineralna đubriva u količini od 400-800 kg/ha u zavisnosti od starosti voćnjaka i obezbeđenosti zemljišta sa osnovnim hranljivim elementima. U ovom periodu treba koristiti mineralna đubriva koja u sebi ne sadrže ili imaju mali procenat azota, dok je sadržaj kalijuma i fosfora povećan.Unošenje đubriva može da se obavlja na nekoliko načina.

Kompleksna đubriva i stajnjak koji se unose u jesen mogu da se rasture po celoj površini ili u brazde. Ako se đubrivo rastura po celoj površini onda se vrši zaoravanje ili tanjiranje. Jesenje đubrenje može da se obavlja i u brazde, tako što se kod mladih voćki otvaraju brazde u projekciji krune, a kod starijih voćaka između redova. Đubriva se razbacuju ispod krune tako da đubrivo bude rastureno 60–70 cm šire u odnosu na projekciju krune. Poželjno je da se rastureno đubrivo okopavanjem ili freziranjem unese u zemljište ili da se zemljište dobro natopi vodom. Voćke prema starosti treba đubriti sledećim količinama – voćka stara od tri do pet godina (0,5 kg), od šeste do 10. godine (1 kg), od 11. do 15. godine (2 kg), stabla starija od 15 godina (3 kg).Prema ovim normama navedenu količinu đubriva treba pomnožiti s brojem stabala i dobiće se potrebna količina đubriva po hektaru. U godini kada se voćnjak đubri stajnjakom, količina mineralnih hraniva se može smanjiri za 10 do 20 %.

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

19.03.2024.

Prvi mladi krompir iz Leskovca

08.03.2024.

Kroz šljivike i livade kod porodice Vajić

08.02.2024.

Kako trenutna temperatura utiče na voće

05.02.2024.

Savetovanje o proizvodnji voća

31.01.2024.

Porasla potražnja za ovim povrćem

30.01.2024.

Kakav je izvoz bio prošle godine

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca