POTENCIJAL SAMONIKLIH VOĆAKA U SRBIJI

Ilustracija: dren, foto: AŽK
Ilustracija: dren, foto: AŽK

Usled specifičnih biljno – geografskih odnosa, posebno klimatskih, orografskih i edafskih uslova, biodiverzitet šumske flore u Srbiji veoma je izražen. Iako Republika Srbija sa nešto više od 88 000 km2 čini samo 2,1% kopna Evrope, biološka raznovrsnost različitih živih organizama je velika. U prirodnim staništima Republike Srbije, u okviru 15 familija i 26 rodova, raste 100 samoniklih vrsta voćaka.

Samonikle vrste voćaka koriste se često kao sadni materijal za pošumnjavanje goleti i sprečavanje erozije (Sambucus nigra (crna zova) , Sambucus racemosus (crvena zova), Sorbus umbellate (štitasta mukinja), Sorbus austrica (austrijska mukinja), Rosa spinosissima (trnovita ruža), Rosa rubifolia (modrolisna ruža), Rosa pomifera (jabukolika ruža), Rosa glutinosa (lepljiva ruža), Prunus tenella (patuljasti – stepski badem), Crataegus nigra (crni glog), Cornus mas (dren), Juniperus communis (kleka), Juniperus oxycedrus (crvena kleka), Juniperus sibirica (klečica), Cotonaster integerrimus (dunjarica), Amelancher ovalis (marela), Juglans regia (orah), Coryllus avellana (leska)), za proizvodnju drveta (Juglans regia (orah), Prunus avium (divlja trešnja), Cestanea sativa (pitomi kesten), kao ukrasne forme u pejzažnoj arhitekturi (Coryllus avellana var. atropurpurea (crvena leska), Prunus cerasifera var. pissardii (crvena ukrasna džanarika), Prunus padus (srezma), Prunus laurocerasus (lovor višnja), Sorbus aucuparia (jarebika), Sorbus torminalis (brekinja), Sorbus domestica (oskoruša), Sorbus aria (mukinja), Sorbus greaca (grčka mukinja), Malus florentina (florentinska jabuka), Sambucus nigra (crna zova) , Sambucus racemosus (crvena zova), Rosa gallica (Galska ruža), Rosa glutinosa (lepljiva ruža), Rosa rubiginosa (vinska ruža), Rosa rubifolia (modrolisna ruža), Cornus mas (dren), Cornus sanguineus (svib), Viburnum lantana (crna udika), Viburnum opulus (crvena udika), Juniperus oxycedrus (crvena kleka), Juniperus sibirica (klečica), Taxus baccata (tisa), Cotonaster tomentosa (pustenasta dunjarica), Cotonaster integerrimus (dunjarica)), a neke vrste su i značajna pčelinja paša (Sambucus nigra (crna zova) , Sambucus racemosus (crvena zova) , Prunus cerasifera (džanarika), Prunus avium (divlja trešnja), Prunus fructicosa (stepska višnja), Prunus mahaleb (magriva), Prunus padus (srezma), Prunus amygdallus (badem), Prunus spinosa (divlji trn), Malus silvestris (divlja jabuka), Malus florentina (florentinska jabuka), Malus dasiphyla ( dlakavolisna jabuka), Pirus communis (divlja kruška), Pirus amigdaliformis (bademolisna kruška), Sorbus aucuparia (jarebika), Castanea sativa (pitomi kesten), Cornus mas (dren), Coryllus avellana (leska), vrste roda Rosa (ruža), vrste roda Rubus (kupina i malina), vrste roda Ribes (ribiza i ogrozd), vrste roda Vaccinium (borovnica).

U voćarskoj praksi naše zemlje, koja se bavi gajenjem sorti i selekcija voćaka, koristi se jedan manji broj samoniklih voćaka za proizvodnju generativnih podloga: Malus silvestris (divlja jabuka), Pirus communis (divlja kruška), Prunus avium (divlja trešnja), Prunus cerasifera (džanarika), Prunus mahaleb (magriva), Juglans regia (orah) i u manjoj meri: Pirus amigdaliformis (bademolisna kruška), Corylus colurna (mečija leska), Coryllus avellana (leska), Prunus amygdallus (badem), Crataegus monogina (beli glog), Crataegus nigra (crni glog), Crataegus oxyacanta (crveni glog), Sorbus domestica (oskoruša), Castanea sativa (pitomi kesten).

Povezano

Iz ove kategorije