Odbor za poljoprivredu usvojio je Predlog zakona o budžetu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za narednu godinu. U budžetu ovog sektora biće 136,5 milijardi dinara, dok će uz ovaj iznos još 11 milijardi biti vraćeno kroz refundaciju akciza za gorivo.
Budžet za poljoprivredu za 2026. godinu, već je izazvao političke komentare, ali ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić za „Politiku” poručuje da je reč o dokumentu koji jasno pokazuje da država poljoprivredu ne doživljava kao trošak, već kao stratešku investiciju.
– Za narednu godinu imamo 136,5 milijardi dinara,a uz refakciju od 11 milijardi za akcize za gorivo to je ukupno 147,5 milijardi dinara što je 7,1 odsto poreskih prihoda. Dakle, govorimo o gotovo istom nivou podrške, uz činjenicu da je struktura budžeta danas mnogo više usmerena ka razvoju nego pre godinu dana – naglašava ministar.
Napominje i da je novac u novom budžetu usmeren tamo gde je otpornost proizvodnje najvažnija.
– Klimatske promene su nas naterale da se menjamo. Suša koju smo imali poslednjih godina, kao i sve češće oluje i ekstremi, najbolji su dokaz da ne možemo više da se oslanjamo na stare modele. Ako ne ulažemo u navodnjavanje, borbu protiv poplava, modernu mehanizaciju, objekte i stočni fond, rizikujemo da iz godine u godinu gledamo iste štete – kaže Glamočić.
Prema Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, ukupne subvencije u Srbiji iznose 214,4 milijarde dinara, a Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 116,5 milijardi, što je 54,32 odsto svih subvencija u državi. Na ovo sve treba dodati i refakciju za gorivo u iznosu od 11 milijardi dinara, što je veliki izdatak za državu, a koji će biti vraćen poljoprivrednicima.
– Više od polovine svih subvencija u ovoj zemlji usmereno je u poljoprivredu. To je najjasniji odgovor na svaku tezu da država nema sluha za poljoprivrednike – ističe ministar. Od tog iznosa, 110,8 milijardi dinara namenjeno je isključivo podsticajima u agraru koje sprovodi Uprava za agrarna plaćanja. Glamočić podseća da je 89,1 milijardu dinara planirano za direktne podsticaje, što obuhvata plaćanja po hektaru i grlu, premiju za mleko, podršku tovu, kvalitetnim priplodnim grlima, košnicama pčela, dok je 12,85 milijardi dinara opredeljeno za mere ruralnog razvoja. Za najveći broj gazdinstava koja će koristiti ova sredstva biće neophodno pravdanje računima, to se svakako neće odnositi na najmanje.
– Ovo je najveći razvojni paket u poljoprivredi koji smo imali u poslednjoj deceniji. Ruralni razvoj više nije sporedna stavka. To je mesto odakle dolaze investicije u mehanizaciju, u podizanje novih voćnjaka i vinograda, u navodnjavanje i seosku infrastrukturu. Upravo te mere najdirektnije smanjuju rizik od suše i klimatskih ekstrema – objašnjava ministar. Na naše pitanje koliko je budžet za 2025. godinu do sada realizovan, ministar odgovara da je dinamika isplata kontinuirana i da se zahtevi izmiruju po redosledu obrade. Već sada je realizovan veoma visok nivo planiranih obaveza – skoro 99 milijardi dinara, odnosno 94 odsto budžeta je isplaćeno, a javnosti će biti predstavljen i detaljan izveštaj po svakoj meri, kako za ovu, tako i za 2026. godinu.
– Želimo da poljoprivrednici tačno znaju gde je otišao svaki dinar – ističe on i dodaje da se posebna pažnja posvećuje ruralnom razvoju i najavljenim povećanjima ulaganja u ovoj oblasti.
– To znači da novac ide u traktore, mehanizaciju, protivgradne i sisteme za zaštitu od mraza, izgradnju i opremanje objekata, podizanje višegodišnjih zasada, vinarije i destilerije, osiguranje i infrastrukturu u selima. To su mere koje menjaju sliku sela i daju šansu da mladi ostanu na zemlji – ističe naš sagovornik, pozivajući se na strukturu mera u vrednosti od 12,85 milijardi dinara.