Januar je za pčele najmirniji mesec u godini. Nema cvetanja, nema unosa nektara, a u košnici – gotovo potpuna tišina. Pčelinje društvo se u ovom periodu skuplja u klupko, štedeći energiju i poslednje zalihe hrane kako bi preživelo najhladniji deo zime. Ipak, iako se čini da pčelar u januaru “nema posla”, stručnjaci upozoravaju da se upravo u ovom mesecu često odlučuje sudbina društava do proleća.
Najveći rizik u januaru nije hladnoća, već glad. Kada temperature dugo ostanu niske, pčele ne mogu da se pomeraju po ramovima i dođu do meda koji se nalazi dalje od klupka. U takvim situacijama društvo može stradati iako u košnici ima hrane.
Pčelari zato januarske kontrole uglavnom obavljaju bez otvaranja košnica: podizanjem i procenom težine ili osluškivanjem. Ako je košnica “laka”, preporučuje se dodavanje pogače – šećerne ili medno-šećerne, postavljene iznad klupka.
Vlaga je opasnija od mraza
Drugi važan problem tokom januara je vlaga. Kondenzacija u košnici može dovesti do buđi, slabijeg imuniteta i povećanih gubitaka, naročito ako se formira voda na foliji ili poklopcu. Zbog toga je ventilacija ključna, ali u meri koja ne remeti mir i toplotu društva.
Pčelari proveravaju da li je leto čisto, da nije zaleđeno i da li su podnjače prohodne. U praksi se pokazalo da dobra ventilacija i suva košnica znače mnogo više nego dodatna “izolacija” bez izlaza za vlagu.
Januar je i mesec kada su štetočine posebno aktivne. Miševi traže toplo mesto i hranu, a košnica im često deluje kao idealno sklonište. Zato se na leto postavljaju zaštitne mrežice ili suživači ulaza.
U pojedinim krajevima problem predstavljaju i detlići, koji znaju da kljucanjem uznemire pčele i oštete nastavke. Pčelari se tada služe mrežama, trakama ili zaštitnim oblogama.
Varoa – prilika za završni udarac
Zanimljivo je da januar u mnogim područjima donosi period sa malo ili bez legla. To je važan trenutak u borbi protiv varoe, jer je tada većina parazita na odraslim pčelama, a ne u zatvorenom leglu. U tom slučaju moguće je sprovesti tretman oksalnom kiselinom, ali isključivo prema preporukama stručnjaka i uz procenu da li društvo zaista nema leglo.
Zima je i vreme pripreme. Dok društva miruju, pčelar uređuje okvire, žiča ramove, topi vosak, dezinfikuje opremu i planira sezonu. Januar je idealan mesec za pregled evidencije iz prethodne godine, procenu gubitaka i pripremu za prolećni razvoj.
Januar u pčelarstvu izgleda mirno, ali zapravo predstavlja period u kojem se na terenu proverava stabilnost zimovanja. Dovoljno hrane, dobra ventilacija i zaštita od štetočina tri su najvažnija uslova da društvo dočeka februar i prve ozbiljne znakove proleća. Pčelar u januaru ne otvara košnicu često – ali mora da bude prisutan, oprezan i spreman da reaguje na vreme.
