Vino sa nula odsto alkohola, poznato kao bezalkoholno vino, sve je popularnije, posebno među mladima, a pravi se tehnologijom uklanjanja alkohola (dealkoholizacija) iz običnog vina, pri čemu se zadržavaju arome.
Kod nas je još slabo dostupno, ali na nekim tržištima u Evropi potražnja je toliko porasla da Brisel namerava preciznije da deklariše ova vina jer već sada postoji više kategorija popularnog pića „bez alkohola”, što potrošače može da dovede u zabludu.
Poslednjih godina u porastu je tražnja mlađih potrošača za ovom kategorijom vina. Tako će se ubuduće naziv „bezalkoholno” upotrebljavati za proizvode s udelom alkohola manjim od 0,5 odsto, a ona koja sadrže manje od 0,05 odsto imaće oznaku – „0,0 odsto”.
Za vina sa smanjenim procentom alkohola (iznad 0,5 odsto, ali najmanje 30 odsto manje od standardne jačine), upotrebljavaće se precizniji naziv „smanjeni udeo alkohola”, koji će zameniti prethodno predloženi naziv „s malo alkohola”. Takođe, ističe se i da će vina namenjena izvozu biti izuzeta od obaveze navođenja spiska sastojaka i nutritivne deklaracije za unutrašnje tržište EU, čime će se smanjiti nepotrebno administrativno opterećenje.
Pravila o deklarisanju sada će postati jedinstvena u celoj EU, čime će se smanjiti administrativni troškovi i olakšati prekogranična trgovina u korist potrošača, ali i proizvođača.
Kupci će dobiti jasniji pristup informacijama, između ostalog i preko digitalnih oznaka.
Inače, Evropska unija namerava da modernizuje sektor vinarstva i uskladi podsticaje kako bi njihovi vinari bili konkurentniji na tržištu. Nove mere osmišljene su da bolje uravnoteže ponudu i tražnju, ojačaju prilagođavanje klimatskim promenama, pojednostave deklarisanje vina i podstaknu ruralni razvoj kroz vinski turizam. Deo nove politike jeste i odgovor na nove navike potrošača, ali uz, kako se navodi, očuvanje kvaliteta i raznolikosti koji se inače očekuju od evropskog vina.
Jakob Jensen, danski ministar poljoprivrede, rekao je da države članice mogu svojim merama da podstaknu krčenje viška vinove loze kako bi sprečile prekomernu ponudu i održale stabilnost tržišta, uz podršku inovacija i prilagođavanje novim tržišnim uslovima.
Države članice mogu da povećaju i subvencije za ulaganja povezana s klimatskim promenama, a jedna od najvećih novina jeste pojednostavljeno i usklađeno obeležavanje vina. U okviru nove politike ističe se i ciljano delovanje u borbi protiv bolesti bilja kao što je „zlatno žutilo”. Kako je najavljeno, biće opredeljena dodatna sredstva za praćenje, dijagnostiku i istraživanja kako bi se proizvođači što uspešnije borili sa ovom bolešću, koja je velika pretnja evropskim vinogradima.
Dogovorom je takođe pojašnjeno i da se ružičasto vino može upotrebljavati kao baza za aromatizovane proizvode od vina. Time se podstiču inovacije i takođe dobijaju novi proizvodi po ukusu mlađih generacija.
Sektor vina u EU izuzetno je značajan i čini 60 odsto svetske proizvodnje vina, a po izvozu je treći najveći poljoprivredno-prehrambeni sektor EU. Vinarstvo doprinosi i smanjenju depopulacije ruralnih područja otvaranjem stabilnih radnih mesta. Međutim, ovaj sektor trenutno se suočava s nizom izazova, među kojima su demografske promene, promena potrošačkih navika, klimatski ekstremi i nesigurnosti na tržištu.
Kako bi se odgovorilo na te izazove, osnovano je radno telo za kreiranje politike u sektoru čiji su članovi predložili niz rešenje za oporavak, a ključne preporuke našle su se u nedavno objavljenom predlogu Evropske komisije.
