Sve je manji broj insekata u prirodi, oprašivača, i to je za biljke katastrofalna posledica.
Broj insekata oprašivača sve je manji, a štetočina sve više, kao na primer rutava buba. Leti kao pčela, dlakava je, leti u masi i leti od cveta do cveta jedući tučak. To je bio rezultat istraživanja na mom voćnjaku, jabukaru. Najviše voli bele i žute cvetove. Napada cvetove jabuka, gloga, ribizle, borovnice, aronije, kao i druge cvetove biljaka. Prskanje insekticidom nije rešenje, jer nakon prskanja u roju nastavljaju napad. Rešenje je mehaničko hvatanje rutave bube i drugih štetočina. To se radi mamcima. One vole miris sudomila, kruške ili slatkih bombona. Potreban je što jači miris u flašama, balonima, folijama, tako se dave i stradaju, a feromonima pozivaju ostale da uđu u mamce. Do ovog zaključka došli smo još pre par godina, posmatrajući insekte i istražujući insekte i tokom rada na otkrivanju novih vrsta oprašivača. Sada su se pojavili mnogi insekti čudne naravi, kao na primer: žute bubamare, zelene, naranđžaste. Svi znamo da su crvene bubamare korisne i kao deca se radovali kad ih vidimo. Svi ovi novi insekti su naša nepoznanica. Takođe zasigurno znamo da štete pčelama i da remete rad pčela, umanjuju pašu i ko zna šta još. Što više saznanja treba da imamo i pokušavamo raznim metodama da ih otklonimo, ili će oprašivači samo da nestanu ispred naših očiju što bi bila za prirodu katastrofa nesagledivih razmera. Pčela, bumbar i mnogi drugi insekti su dobri oprašivači, to jest najbolji. Međutim nauka mora da se uključi i da pravilnim tretiranjem zaštitimo oprašivače od štetočina ili insekata koji čine kontra uslugu razvoju biljaka. Rutava buba čak i zuji kao pčela i dobar je letač, a izuzetno opasan za cvetove biljaka.
Samim tim nema plodiva, a samim tim ni hrane, naravno i manje nektara i polena za pčelinje zajednice. Mnogi misle da je sve ovo naivno i da nema mesta panici. To da, ali trebamo biti oprezni i spremni da preventivno i na vreme delujemo. Promena klime je veoma uočljiva i trebalo bi biti spreman na sve da bi opstale pčele. Nestankom pčela na zemlji posledice bi bile katastrofalne za živi svet. Biolozi, veterinari i druga stručna lica to sve da isprate i da doprinesemo toj opštoj budućnosti, koja bi bila na neki način obezbeđena.
Izreka kaže: ,,Bolje sprečiti nego lečiti“!
