Kada je vreme za šišanje ovaca

Pored mesa i mleka,vuna predstavlja primarni proizvod ovaca. Vuna predstavlja pokrivač tela ovce koji je sastavljen od vunenih vlakana, koja su međusobno isprepletana i povezana čineći jednu celinu, koja se naziva runo. Kao i drugi organi i vuneno vlakno počinje da se formira još u toku embrionalnog razvoja jagnjeta iz takozvanih folikula. Ovi folikuli prolaze određene razvojne stadijume do konačnog razvoja i početka rasta vunenog vlakna. U hemijskom pogledu vunsko vlakno izgrđeno je od proteina koji se naziva keratin, u čiji sastav ulazi oko 20 aminokiselina među kojima su najvažnije cistin, cistein, arginin i metionin. U vuni se nalaze još i ugljenik, vodonik, azot kao i sumpor i to 3-5% što predstavlja jedinstven slučaj, s obzirom da ni jedan proizvod životinjskog porekla nema toliko veliku količinu ovog elementa.

Ilustracija: vuna, foto: https://www.brontebymoon.co.uk
Ilustracija: vuna, foto: https://www.brontebymoon.co.uk

Rast i razvoj vunenih vlakana zavisi od rasne pripadnosti, mase i kondicija ovaca, kao i uslova ishrane i držanja ovaca. Postoje tri vrste vunenih vlakana i to su: Puh, gruba i polugruba vlakna. Vunsko vlakno je izgrađeno od tri sloja i to od: Pokožice, kore i srži. Pored pomenutih javljaju se i pasja ili mrtva vlakna, koja umanjuju vrednost vune. Gustina vune predstavlja broj vlakana po jedinici površine kože. Kao i ostale osobine i ova osobina zavisi od rasne pripadnosti ovaca, i nivoa ishrane životinja. Runo ovaca može biti otvoreno, poluzatvoreno i zatvoreno. Najvažnija fizička svojstva vune su finoća, dužina, vijagavost, jačina, elastičnost, rastegljivost, sjaj i boja. Finoća vlakna je najbolji pokazatelj kvaliteta, jer je povezana i sa nekim drugim svojstvima, te samim tim ako znamo finoću možemo imati načelnu predstavu o kvalitetu u celini. Kod nas se vuna klasifikuje prema finoći koja nije zvanični standard, već preporuka za praktičnu orijentaciju farmera. Vuna ima poseban značaj za poljoprivredu zemalja poput Australije, Novog Zelanda, dok kod nas u zadnjih 20 godina doživljava stagnaciju zbog male potražnje i loše cijene na tržištu. Striža ovaca se obavlja svake godine kada je vreme suvo i toplo i to krajem aprila i početkom maja meseca. Pre početka striže u rano proleće treba obaviti podstrig. 

Podstrig se obavlja oko unutarnjeg dela zadnjih nogu i oko vimena. Pre striže ovce ne treba hraniti i pojiti najmanje 6 – 8 sati. Stado nikada ne treba direktno sa paše voditi na strižu. Najpre je potrebno šišati žensku šilježad, potom jalove ovce,  pa mušku šilježad zatim ovnove,  i na kraju ovce koje su u laktaciji. Striža se obavlja ručno i mašinski. Posle striže,  ovce se moraju dobro nahraniti i napojiti. Runa je potrebno odmah spakovati i uskladištiti,  ili odmah transportovati do prerađivača.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor