U povrtarstvu počeci kalemljenja povrća zabeleženi su dvadesetih godina prošlog veka na dalekom istoku, prvo su kalemiljene vrežaste vrste. Prednost kalemljenih biljka: brži rast korenovog sistema, veću moć usvajanja hraniva, veću otpornost i visoku tolerantnost prema štetočinama i bolestima.
Kalemljenjem rešavamo se mnogih zemljišnih štetočina, bolesti korena ali dobijamo moćniji korenov sistem.
Veliki problemi povrtara su prevaziđeni, najčešće u zaštićenom prostoru gde na istom zemljištu i bez primene plodoreda ovom agrotehničkom merom se omogućuje intenzivna proizvodnja paradajza, paprike, krastavaca i drugih
kultura. Kalemljenje je odlična agrotehnička mera.
Pri kalemljenju rasada važan je izbor podloge, koja mora da odgovara plemki. Najbolje je da to za paradajz kao podloga bude odgovarajući namenski hibrid paradajza, a za papriku hibridna podloga paprike. Danas imamo specijalne hibride stvorene samo za tu namenu. Ovakvim kalemljenjem dobija se snažniji koren veće usisne moći.

Prilikom kalemljenja bitno je da prečnik podloge i plemke budu jednaki i to je jedan od uslova za uspešno kalemljenje. Posebno je bitno obratiti pažnju na vreme klijanja podloge i plemke i postizanje potrebnog porasta za kalemljenje posebno plemke posebno podloge.
Rasad se kalemi kada razvije dva-tri prava lista. Prečnik stabla na mestu presecanja treba da je od 1,6 do1,8 milimetara. Obično je do te faze potrebno 12 do 20 dana.
Kalemljenjem se savetuje da se stabla podloge i plemke (paradajza) seku žiletom pod uglom od trideset stepeni iznad, odnosno ispod kotiledonih listića. Nova biljka spaja se silikonskim štipaljkama i ima dva para
kotiledona, koji kada se pogledaju odozgo, imaju oblik slova latiničnog H.Isti postupak primenjuje se i kod kalemljenja na rascep, ali je rez u obliku latiničnog V. Spojene biljke odmah se unose u komore za kalemljenje. Ovi objekti po izgledu mogu biti slični plasteniku, ali prekriveni tamnom folijom. Za ovu namenu mogu da budu pogodne i druge zatamnjene prostorije ili niski tuneli postavljeni unutar plastenika.
Temperatura u komori treba da je niža u odnosu na standardnu proizvodnju, svetlost minimalna, a vlažnost vazduha oko 85 %, to se može obezbediti dodatnim isparivačima vlage. U naredna dva tri dana na mestu preseka stvoriće se kalus, odnosno novo tkivo. Kada se skinu štipaljke, biljke se premeštaju u objekte slične plasteniku pokrivene belom folijom.
U skorije vreme počelo je kalemljenje i kod paprike. Sama tehnologija, odnosno proces kalemljenja, ne razlikuje se mnogo od drugih vrsta. Obično se obavlja istovremeno setva podloge i plemke. Kalemljena paprika poseduje i visoku tolerantnost prema zemljišnim bolestima i štetočinama. Nakon setve, kada se podloga seje u kontejnere, a plemka u gajbe, dosta gusto (kao za pikiranje), nakon formiranja četiri do šest pravih listova, pri debljini stabla od oko dva milimetra počinje kalemljenje. Potrebno je, oštro sečivo – žilet, koji se postavi u specijalan držač tako da nanošenjem stabla na sečivo dolazi do sečenja pod uglom od 45 stepeni. Za kalemljenje je idealno ukoliko je rez što precizniji i površina naleganja što veća. Podloga se seče iznad kotiledona, a plemka obično isto iznad kotiledona, ali to zavisi i od izduženosti rasada. Nakon spajanja sa silikonskom štipaljkom, moguće je
postavljanje i drvenih štapića, koji će poslužiti kao oslonac biljkama. Kalemljene biljke prebacimo u komoru za kalemljenje, gde možemo da kontrolišemo klimatske uslove.

Za ove svrhe možemo koristiti i PVC gajbe. U ove gajbe se poređa kalemljeni rasad i dobro zalije. Gajbe svojom visinom od 25 – 30 cm predstavljaju držače, tj. konstrukciju za foliju kojom sve prekrivamo. Prva je perforirana folija. Drugi i treći sloj čine obične folije, a na ova tri sloja postavlja se tamna folija ili mreža za zaštitu od grada zelene ili crne boje, koja ima funkciju da zamrači rasad u prvih 48 časova. Posebno se mora naglasiti da kalemljeni rasad mora da se nalazi u uslovima visoke relativne vlažnosti vazduha i niske osvetljenosti. Nakon 48 sati skida se tamna folija, pa se intenzitet svetlosti povećava. Do tog momenta već je počelo stvaranje kalusa. Nakon 96 časova (četvrti dan od kalemljenja) skida se druga folija, nakon 144 časa (šesti dan) skida se i poslednja folija. Biljke u gajbama ostaju još dva do tri dana, pre rasađivanja na stalno mesto.