Zašto je bitna higijena kod sitnog voća

Naučna istraživanja su pokazala da ishrana bogata voćem i povrćem štiti od mnogih vrsta raka i smanjuje nastanak bolesti srca. Redovno uzimanje svežeg voća i povrća tokom cele godine povećava njihovu potrošnju, a time se povećava i zabrinutost za bezbednost ovih proizvoda, zbog bolesti koje se mogu njime preneti. Pored bakterija hrana, a naročito sveže voće i povrće, može biti zaraženo i virusima. Virusi su mikroorganizmi koji se mogu prenositi na različite načine, direktno sa osobe na osobu i indirektno preko zaražene vode, vazduha, zemljišta, površina ili hrane. Najčešće crevni virusi koji izazivaju trovanja hranom su norovirus (NoV) koji izaziva gastroenteritis (proliv i povraćanje) i virus hepatitisa A (NAV) koji izaziva žuticu. Ovi virusi su zarazni za ljude kada se preko usta, hranom unose u
organizam. Zbog toga je važno da se sve radnje u primarnoj proizvodnji sprovedu u dobrim higijenskim uslovima kako bi se smanjile opasnosti po zdravlje zbog zagađenja svežeg voća i povrća.
Proizvođači, budite svesni da, u primarnoj proizvodnji, voće i povrće može biti zagađeno crevnim virusima putem vode, zemljišta, stajnjaka, đubriva, opreme za berbu ili preko zaraženih osoba koje rukuju ovim proizvodima, posebno ako oni ne praktikuju odgovarajuću ličnu higijenu ruku (tj. pranje ruku). Ova opasnost se naročito odnosi na voće koje se pre konzumiranja ili tokom prerade ne pere kao što je to malina i kupina.

 

Ilustracija. kupine, foto: S.K.
Ilustracija. kupine, foto: S.K.

Proizvođači, obratiti pažnju na sledeće:
– virusi ne izazivaju propadanje hrane i ne menjaju njen miris i ukus;
– samo nekoliko virusnih/zaraznih čestica (manje od 100) su potrebne da izazovu zarazu i da dovedu do bolesti;
– norovirus i virus hepatitisa A su veoma zarazni;
– širenje norovirusa i viruas hepatitisa A zagađenom hranom često dovodi do velikih epidemija;
– virusi mogu mesecima da opstanu u hrani ili u zemljištu, vodi ili na različitim površinama;
– većina virusa je otpornija od bakterija na hlađenje, zamrzavanje, sušenje, UV zračenje, toplotu, pritisak, dezinfekciju itd;
– zamrzavanje ili hlađenje „čuva“ viruse;
– većina hemijski dezinfekcionih sredstava koji se koriste u prehrambenoj industriji nije efikasna za norovirus i virus
hepatitisa A;
tradicionalna praksa pranja ruku može biti efikasnija u odnosu na korišćenje sanitarnih sredstava;
– kontrola se svodi na sprečavanje zagađenja;
– sprečavanje zagađenja se mora sprovoditi pre i u toku berbe.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor