Moderan i napredan pristup poljoprivrednoj proizvodnji

Pokrovni usevi su alternativni usevi/vansezonski  koji se kombinuju sa glavnim usevom, a sa svrhom iskorištenja mnogobrojnih benefita koji isti pružaju. Moderan i napredan pristup poljoprivrednoj proizvodnji i maksimalna iskorišćenosti kako potencijala biljnih useva, zemljišta, hraniva, a i zaštite životne sredine,  primena pokrovnih useva ima sve značajniju ulogu u proizvodnji hrane.

 

Višestruka funkcija pokrovnih useva

  • Kontrola erozije (gust pokrovni usev fizički pokriva površinu zemljišta i usporava udar vode iz padavina na površinu tla. Na taj način sprečava se pucanje tla i erozivno oticanje. Vodni režim se pospešuje tako što je pokrovni usev fizička barijera između padavina i površine tla, te se sprečava oticanje vode, a pospešuje filtriranje vode kroz zemljište i time sprečava zadržavanje na površini zemljišta).

 

  • Plodnost zemljišta (“zeleni stajnjak/zelenišno đubrivo” koje pokrovni usev daje- a pre svega leguminoze,  bitno utiču na menađžment makro i mikrohraniva, posebno azota kao i sam proces azotofiksacije).

 

 

  • Kvalitet zemljišta (povećanje organske materije putem biomase, zatim poboljšanje strukture zemljišta, vodnog kapaciteta, zadržavanje hraniva, zadržavanje ugljenika u zemljištu. Mreža korenovog sistema pokrovnog useva vezuje zemljište i povećava unutrašnju rastresitost zemljišta,  čime se pospešuje rad mikrooragnizama).

 

 

  • Kontrola korova (pokrovni usev je konkurencija korovu, sprečava životni ciklus i razvoj korova, zatim ima ulogu u biološkoj kontrola bolesti i štetočina. Valjanjem nadzemnog dela pokrovnog useva pravi se prostirka i postiže efekat gušenja korovskih biljaka. Dalje, pokrovni usev je konkurencija korovima za prostor, svetlost, hraniva, a može se koristiti i kao malč).

Primer:

 

Melilotus officinalis (žuta slatka detelina), kao pokrovni usev koji se primenjuje u fazi  “odmaranja njive” suzbija korovske vrste,  tako da one formiraju samo 1-2% ukupne biomase do kraja sezone rasta pokrovnog useva. Do kraja sezone pokrovnog useva, ostaci dateline mogu potisnuti korove od 75-97% nego sa “odmaranjem zemljišta” bez pokrovnog useva i ostavljanjem zemljišta golog.

 

  • Alelopatija

Biohemijski process otpuštanja komponenti koje imaju toksično ili inhibitorno dejstvo na klijanje semena korova ili drugih biljnih vrsta. Jedan od primera alelopatskih pokrovnih useva su Secale cereal (raž), Vicia vilosa (dlakava grahorica), Trifolium pretense (crena detelina), Sorghum bicolor (sirak) i biljke iz familije Brassicaceae (kupusnjače), posebno slačica.  Alelopatija pokrovnog useva može prekinuti ciklus bolesti i redukovati populaciju bakterijskih i gljivičnih bolesti i parazitskih nematoda. Biljne vrste fam.Brassiacaceae (kupusnjače) posebno slačica razlaganjem glukozidnih jedinjenja otpušta hemikalije toksične za gljivična oboljenja.

 

Istraživanja:

Primenom raži kao pokrovnog useva i njegovih ostataka, moguće je kontrolisati razvoj širokolisnih korova u ranoj sezoni od 80-90% kada se raž koristi kao malč. Najefikasnija primena je u usevima soje, duvana, kukruza i suncokreta.

 

Korist pokrovnih useva za hraniva u zemljištu

  • Poboljšanje stanja azota u zemljištu

 

Koliko azota (kg N/ha) leguminoze (mahunarke) mogu obezbediti zemljištu:

 

Detelina: 40-60

Grahorica: 50-150

Bob: 30-100

Uljana repica: 50-100

Krmna rotkvica: 80-220

Slačica: 50-80

 

Na osnovu agronomske prakse i istraživanja o pokrovnim usevima korist od istih posebno u poboljšanju stanja hraniva u zemljištu (gore navedeni primer azota),  može se zaključiti da pokrovni usevi predstavljalju bitan segment u i  organskoj i u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pre svega zbog toga što daju mogućnost redukavnja unošenja mineralnih đubriva u konvencionlanoj proizvodnji.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor