Saveti stručnjaka: Kako do dobrog roda dunje

Ilustracija: dunja, foto: Domaćinska kuća
Ilustracija: dunja, foto: Domaćinska kuća

Mlada stabla, do pete godine života, obično se đubre pojedinačno, sa po 0,2-0,5 kg KAN-a, 0,5-1,2 kg komplesnog NPK đubriva odnosa 10:12:26 po stablu u zavisnosti od starosti.

U rodnim zasadima korenov sistem dunje se prostire po celoj površini zemljišta, pa se stoga đubri cela površina koju zauzimaju stabla dunje. Dunje se u ovom periodu đubre znatno većim količinama đubriva, jer je iznošenje osnovnih biogenih elemenata znatno veće, čak i za po nekoliko puta.

U jesen svake godine, obično krajem oktobra ili početkom novembra, na hektar pod dunjom u rodu se rasturi 400-600 kg komplesnog NPK đubriva odnosa 10:12:24. Da li će se rasturiti 400,450,500 ili 600 kg po hektaru zavisiće od starosti i iscrpljenosti stabala, gustine sađenja i dr. Zatim se ovo đubrivo zaore s korovskim biljkama kao zelenišem, na dubinu 10-14 cm. Radi održavanja količine humusa na najmanje 3% treba svake treće jeseni zajedno sa mineralnim đubrivima rasturiti 30.000 kg stajnjaka po hektaru ili zasejati biljke za zelenišno đubrenje, koje se zaoravaju u drugoj polovini aprila iduće godine.

Ukoliko se ma iz kojih razloga zasad u jesen ne može da pođubri, onda se to može uraditi i u toku zime – u decembru ili najkasnije do sredine januara (ukoliko vremenske prilike dozvole).

Rano u proleće – u prvoj polovini marta po hektaru dunjika treba rasturiti 200-400 kg KAN-a ili amonijum-sulfata, pa onda zemljište potanjirati. Ako se u toku druge polovine aprila ili prve polovine maja i pored đubrenja azotom primete simptomi nedostatka azota, onda dunje prihraniti sa 50-100 kg/ha ureje, pa zemljište plitko oprašiti.

Leti – u junu pa i u julu, ako se na dunjama primete simptomi nedostatka nekih hranljivih elemenata, onda se biljke đubre preko lišća kombinacijom makro i mikroelemenata, i to u nekoliko navrata, u razmaku od 7 do 10 dana. Najčešće se biljke prihranjuju tečnim đubrivima.