Kako sprečiti virusne bolesti kod životinja

Ilustracija: Farma krava, foto: S.K.
Ilustracija: Farma krava, foto: S.K.

Najveći broj različitih virusnih bolesti sreće se kod živine: infekcije herpes virusima (marekova bolest, infektivni laringotraheitis, virusni enteritis pataka), infekcije paramiksovirusima (njukastl bolest, ptičija paramiksoviroza – 2, ptičija paramiksoviroza – 3, rinotraheitis ćuraka), infekcije ortomiksovirusima (virusi influence (influenca ptica), infekcije avipoksivirusima (boginje i difterija, infekcije korona virusom, infektivni bronhitis, korona virusni enteritis ćuraka), infekcije pikorna virusima (epidemični tremor, virusni hepatitis pataka, infekcije birna virusima, gumboro bolest), infekcije adenovirusima (sindrom pada nosivosti, hemoragični enteritis ćuraka, bolest mramoraste slezine), infekcije reovirusima (virusni artritis, sindrom malapsorpcije) i ostale virusne infekcije (leukoze, limfoproliferativna bolest ćuraka, ostepetroza, tumori nedovoljno izučene etiologije, virusni hepatitis gusaka, zarazna anemija pilića).

Neke od bolesti ljudi izazvane virusima prenetim sa životinja su: Besnilo, Avijalna influenza, Ebola grooznica, Lassa groznica, Hemoragijske groznice, Encefalitisi i meningoencefalitisi i dr.

Programom mera zdravstvene zaštite životinja koji se donosi za svaku godinu predviđen je način sprečavanja pojave, ranog otkrivanja, širenja, praćenja, suzbijanja ili iskorenjivanja zaraznih bolesti životinja a sve u cilju zdravstvene zaštite životinja i ljudi. Ovim Programom obuhvaćene su i virusne bolesti kod životinja.

Program predviđa obavezne imunoprofilaktičke mere – vakcinaciju živine protiv atipične kuge živine, pasa i mačaka protiv besnila, ovaca protiv bolesti plavog jezika, kao i vakcinaciju goveda protiv nodularnog dermatitisa.

Klasična kuga svinja sprečava se stalnim sprovođenjem odgovarajućih biosigurnosnih mera i dobre farmske prakse.

U skladu sa epizootiološkom situacijom u pojedinim područjima i gazdinstvima vrši se vakcinacija konja protiv rinopneumonitisa/virusnog abortusa, virusnog arteritisa konja i influence konja.

Programom zdravstvene zaštite životinja predviđene su između ostalog biosigurnosne mere i dobrobit životinja; epizootiološki nadzor zdravstvenog stanja životinja (aktivni i pasivni nadzor i dijagnostička ispitivanja);edukacija i obaveštavanje vlasnika, držaoca životinja i korisnika lovišta; imunoprofilaktičke mere; dijagnostička ispitivanja u cilju ranog otkrivanja naročito opasnih zaraznih bolesti (bolesti visokog rizika), organizacija i sprovođenje epizootiološkog uviđaja u slučaju pojave sumnje na naročito opasne i druge zarazne bolesti; dijagnostička ispitivanja životinja u cilju otkrivanja bolesti i infekcija i otpornosti na antimikrobna sredstva; dijagnostička ispitivanja kod pobačaja; dijagnostičko ispitivanje priplodnih bikova, nerastova, ovnova i jarčeva, pastuva koji se koriste za prirodno parenje i proizvodnju semena u centrima za veštačko osemenjavanje.

Vlasnici i držaoci životinja staraju se o zdravlju i dobrobiti životinja i preduzimaju biosigurnosne mere na gazdinstvu i primenjuju principe dobre farmske prakse.

Radi sprečavanja pojave, širenja, suzbijanja i iskorenjivanja zaraznih bolesti životinja i zoonoza i zaštite životne sredine sprovodi se deratizacija gazdinstava i objekata u kojima se obavlja veterinarska delatnost, najmanje dva puta godišnje.