Da bi se ostvarili visoki i redovni prinosi, a time i stabilnost voćarske proizvodnje moraju se redovno primenjivati neophodne pomotehničke i agrotehničke mere kod svih voćnih vrsta. Ovo podrazumeva primenu odgovarajućih količina đubriva fertigacijom i folijarnim putem, redovnu i kvalitetnu zaštitu, primenu bioloških stimulansa, primenu raznih stimulatora i retardanata rasta i naravno kvalitetnu zimsku ali i letnju rezidbu. Pored letnje rezidbe mere rovašenja kore i povijanja mladara su vrlo bitne mere za ostvarivanje što bolje i redovnije rodnosti.
Međutim pored svega navedenog pa i same rezidbe kojom u velikoj meri utičemo na regulaciju visine roda neophodno je da se kod jabučastog voća uradi i hemijska odnosno ručna proreda plodova. Značaj prorede je višestruk. Pre svega, ranom proredom plodova se izbegava pojava alternative, odnosno alternativnog rađanja. Zatim obezbeđuje se neophodan kvalitet plodova, omogućuje se normalan rast i razvoj kao i uslovi boljeg bojenja plodova. Takođe, omogućuje se bolja zaštita preostalih plodova time što se u takvom rasporedu plodova teže dolazi do štetnog dejstva insekata odnosno štetočina, a takođe zbog manje vlage i bolje provetrenosti manje su šanse za pojavu gljivičnih oboljenja, u suprotnom kada su plodovi gusti u gronji .
Proredu plodova treba uraditi što ranije, još dok su plodovi mali I dok nisu formiranje semenke u njima. Ukoliko se proreda uradi samo ručno, u toku juna meseca nećemo imati željeni efekat kada je u pitanju pojava alternativne rodnosti (izostanka roda u manjoj ili većoj meri) već ćemo samo uticati na kvalitet plodova. S obzirom da je broj plodova koji se formira na stablu a i cvastima veoma veliki primena samo ručne rezidbe je vrlo skupa i teško je primeniti u optimalnom roku s obzirom na obim posla i trajanje istog. Zbog toga se ručna proreda radi isključivo dopunski i kao mera korekcije.
Sama hemijska proreda se radi sa raznim preparatim na bazi sintetičkih fitohormona, zatim na bazi herbicida, ali i bazi đubriva. Zavisno od vremena primene odlučujemo se i za samu aktivnu materiju koju koristimo. Ukoliko radimo proredu cveta koriste sme preparati poput ATS-a odnosno amonijum tio sulfat, ukoliko radimo proredu na osnovu merenja prečnika centralnog ploda u gronji koristimo neke od fitohormona kada su plodovi krupnoće od 6 – 16 mm. Takođe ukoliko zbog vremenskih uslova ne može da se uradi hemijska proreda kada su plodovi navedenih krupnoća mogu se koristiti neki drugi preparati odnosno retardanti koji rade I proredu kada su plodovi veći. Međutim s obzirom da na uspeh hemijske prorede plodova utiču razni faktori, a pre svega klimatski faktori koji treba da budu odgovarajući u trajanju od 3 do 5 dana nakon tretmana često je uspeh hemijske prorede plodova nezadovoljavajući. Ucilju uvećanja procenta plodova prve klase za nekih 2-5% što je vrlo značajno, neophodno je uraditi i ručnu proredu.
Najveća mana ručne prorede plodova jeste visoka cena izvođenja i problemi pronalaženja radne snage. Međutim, cena skidanja viška plodova je ipak manja nego ukupni troškovi koji slede, jer ti plodovi se svakako moraju obrati, klasirati i čuvati. Ukoliko se plodovi skinu preostali plodovi dobijaju znatno na kvalitetu. Ručna proreda ukoliko je hemijska proreda loše urađena zahteva 25 do 40 dnevnica po hektaru, dok ukoliko je urađena kvalitetna hemijska proreda i ukoliko je prošao period junskog opadanja plodova neophodno je oko 10 dnevnica po hektaru. Prilikom ručne prorede, slično kao i nakon hemijske prorede treba u gronjama (cvastima) da ostane 1 do 2 ploda. Radnici prilikom prorede ostavljaju centralne plodove koji su najbolje razvijeni ili ukoliko je centralni plod oštećen, deformisan ili slabije razvijen on se uklanja, a ostavlja se drugi bočni plod koji je dobrog kvaliteta. Plodovi se mogu uklanjati manjim makazama presecanjem peteljki, zalamanjem plodova ili prekidanje peteljke noktom.
Kvalitetnom hemijskom i ručnom proredom plodova ostvaruje se najveći kvalitet plodova kao i redovan i visok prinos tako da troškovi koji nastaju prilikom njihovog izvođenja su krajnje opravdani.