Ako želite da sadite dunju ovo morate znati

Ilustracija: dunja, foto: Domaćinska kuća
Ilustracija: dunja, foto: Domaćinska kuća

Pre početka obrade parcela se temeljno očisti od ostataka prethodne kulture ili od korenja, panjeva, kamenja… Potom obaviti kontrolu plodnosti zemljišta putem agrohemijske analize zemljišta i đubrenje obaviti po preporuci organskim i kompleksnim mineralnim N:P:K đubrivom sa većim sadržajem fosfora i kaljiuma.
Povoljna zemljišta za gajenje dunje treba da omoguće ravnomerno razvijanje korena kako u dubinu tako i bočno. Za proizvodne zasade dunje najpovoljnija su zemljišta u kojima je odnos gline i peska 50:50 ili 60:40. Dunji najviše odgovaraju neutralna zemljišta sa pH reakcijom od 6,0.
Ukoliko je na odabranoj parceli za gajenje dunje visok nivo podzemnih voda, neophodno je izvršiti dreniranje. Za to je potrebna izgradnja sistema otvorenih kanala, ukopavanje perforiranih (plastični, glineni) cevi, ili izrada krtičnjaka. Ukoliko ne postoje potrebe da se zemljište odvodnjava, posle krčenja i ravnanja terena pristupa se agromeliorativnim merama i rigolovanju

Kvalitetna osnovna priprema zemljišta glavni je preduslov za dobro primanje sadnica i rast voćaka. Za podizanje zasada dunje potrebno je obaviti rigolovanje zemljišta na dubinu do 50-60 centimetara, s tim da u pojedinim slučajevima, dubina rigolovanja može biti i veća. Rigolovanjem se narušava mikrobiološka ravnoteža, ali se istovremeno aktiviraju velike količine inertnog zemljišta. Plodniji površinski sloj zemljišta prevrtanjem dospeva u zonu gde će se razvijati korenov sistem mlade voćke. Zemljište na taj način postaje rastresito sa povoljnim vazdušnovodnim i toplotnim režimom. U rigolovanim zemljištima organska đubriva se brže razlaž, a takođe je i bolja konzervacija vlage od atmosferskih padavina.

Povoljni efekti postižu se i podrivanjem zemljišta. Tom merom se utiče na rastresanje dubljih, nepropusnih slojeva zemljišta čime se poboljšava vazdušni režim i vodni kapacitet. Podrivači mogu biti snabdeveni i dodatkom za krtičnu
drenažu ili depozitorima za unošenje mineralnih đubriva u dublje slojeve zemljišta.
Podrivanje je efikasan, ali jeftiniji način pripreme zemljišta za sadnju od klasičnog rigolovanja. Na zemljištima težeg mehaničkog sastava potrebno je kombinovati podrivanje sa rigolovanjem.

Za jesenju sadnju rigolovanje ili podrivanje treba obaviti u proleće. Najpovoljniji način pripreme zemljišta za dunju je kombinacija podrivanja i dubljeg oranja. Podrivanje zemljišta radi se na dubini od oko 60 centimetara. Posle
meliorativnih mera (rasturanja krečnjaka, stajnjaka i drugih mineralnih đubriva), obavlja se dublje oranje na 30-40 centimetara. Za jesenju sadnju rigolovanje ili podrivanje treba obaviti u proleće, a za prolećnu u ranu jesen. Cilj pomenutih mera je da se do momenta sadnje zemljište dobro usitni, slegne i poravna. Fina priprema rigolovanog zemljišta obavlja se mašinama za površinsku obradu. Treba napomenuti da se ta operacija preduzima po suvom vremenu, to jest kada je zemljište dobro prosušeno, da se površinski sloj ne bi previše sabijao. Ukoliko je zbog ranije duboke obrade, zemljište dobro poravnano, a korovi nisu počeli da niču, ta operacija može da izostane.

Facebook
Twitter
Pinterest
Telegram
WhatsApp

Povezano

Najčitanije danas

Iz ove kategorije

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca