Intervju nedelje – Jelena Tanasković, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković  je stalno na terenu, svakog dana razgovara sa poljoprivrednicima sluša njihove zahteve i probleme, razmatra moguća rešenja i predloge za mere pomoći. Izdvojila je vreme da da intervju za naš portal.

Upravo ste se vratili iz posete Narodnoj Republici Kini gde ste boravili kao član visoke delegacije Republike Srbije koju je predvodio predsednik Aleksandar Vučić i gde je potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine. Iz te prijateljske zemlje stižu lepe vesti za našu poljoprivredu. Recite nam o čemu se radi?

Sporazum o slobodnoj trgovini, svakako je najvažniji sporazum koji je  potpisan u Pekingu između Republike Srbije i Narodne Republike Kine i doneće veliku dobrobit, kako našim poljoprivrednicima, primarnim proizvođačima, izvoznicima i distributerima, tako i svim građanima.

Posebno me raduje i ponosna sam na činjenicu da smo posle šest godina pregovora, sa Kinom potpisali i sporazum za usaglašavanje izvoza jabuka iz Srbije. Podsetiću vas da je to treći sporazum u oblasti poljoprivrede koji smo potpisali u ovoj godini –  u maju smo potpisali i usaglasili sertifikate za izvoz meda i hrane za kućne ljubimce.

Danom stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini, Srbija će dobiti bescarinski pristup kineskom tržištu za sledeće poljoprivredne proizvode: sveža jabuka, breskva, šljiva, višnja, lubenica, suvo grožđe, semenska raž, ječam, ovas, seme suncokreta, seme uljane repice, ruže, sušeno mahunasto povrće, kiseli krastavci i kornišoni, kukuruz šećerac, smrznuto svinjsko meso, svinjska mast, pastrmka i šaran, prerađevine i konzervirane proizvode od mesa, kobasičarski proizvodi, konzervirano povrće, džemovi, mineralna i prirodna voda, pivo, sveže i sušeno bilje za ind.svrhu, goveđa koža… Svi ovi proizvodi čine 60% ukupne razmene sa NR Kinom.

U roku od 5 godina (kategorija A5), koja čini 16% ukupne razmene, biće ukinuta carina na proizvode kao što su šampanjac i penušava vina, vina u pakovanju od 2 litra, ostala fermentisana pića, krompir, paradajz, crni i beli luk, kupus, kruške, grožđe, dinje, plavi patlidžan, sveža slatka paprika, šargarepa, mahunasto povrće, spanać, bundeva, tartufi, supe, čorbe, žvakaće gume, sokovi od jabuke i dr.

Jelena Tanasković
Jelena Tanasković

Generalno mi sa Kinom tek otvaramo naše tržište, i dalje smo u deficitu u smislu uvozno-izvoznih prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, ali ja se nadam da će zahvaljujući usaglašavanju pomenutih sertifikata i liberalizaciji trgovine već od sledeće godine situacija biti ozbiljno drugačija.

Trenutno najviše izvozimo juneće i svinjsko meso, ali ono što tek sledi je kompletno naše voće, u smrznutom asortimanu proizvoda. Suva šljiva je izuzetno važna, kao i med i jabuka.

Uverena sam da će naši poljoprivrednici prepoznati šansu koja im se pruža za veliko kinesko tržište i da će od sada više ulagati u uvećanje zasada i unapređenje i povećanje proizvodnje.

Sledeće sedmice pred poslanicima će se naći Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu – kolika su sredstva određena za poljoprivredu i za koje namene? U skupštinsku proceduru ušao je i Nacrt novog zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koje su ključne novine i šta je cilj njihovog uvođenja?

Budžet za poljoprivredu za 2024. godinu predviđa sredstva u iznosu od 105 milijardi dinara, što čini blizu šest odsto poreskih prihoda države Republike Srbije, a subvencije u poljoprivredi čine 48 odsto ukupnih subvencija na nivou RS.

Ovaj budžet za poljoprivredu je specifičan po tome što je prvi put posle 20 godina namenjen samo jednoj godini, i ako to imate u vidu, jasno je da agrarni budžet nikada nije bio veći.

Do 31. decembra 2023. godine poljoprivrednim proizvođačima će biti isplaćena sva dugovanja iz prethodnog perioda, pa sledeće godine neće biti prenetih obaveza. Opredeljeni novac će dakle biti utrošen isključivo na planirane subvencije i podsticaje za narednu godinu.

Budžet MPŠV u ovoj godini jeste dostigao istorijski rekord koji je nakon rebalansa iznosio 114,4 milijarde dinara, a razlog za to su bila upravo ti „repovi“, odnosno ranija dugovanja koje smo morali da izmiramo.

Kada se uzme u obzir činjenica da će sav novac u budžetu za 2024. biti usmeren na mere i subvencije u toj godini, on će zapravo biti najveći.

Predlogom budžeta su ispunjena sva obećanja data poljoprivrednicima, među kojima su povećanje premije za mleko sa 15 na 19 dinara, kao i podsticaja za kvalitetne priplodne mlečne krave sa 25.000 na 40.000 dinara.

Povećane su i subvencije za ovce i ovnove, koze i jarčeve sa 7.000 na 10.000 dinara, takođe i za koke, a subvencije po košnici pčela su povećane sa 800 na 1000 dinara.

Pored navedenih povećanja koje se odnose na kompletno stočarstvo, veća sredstva su predviđena i za druge grupe poljoprivrednih proizvođača, pa će tako za ratare davanja po hektaru iznositi 18.000 dinara, s tim što ćemo praviti projekcije da možda tokom godine idemo i na neka dodatna sredstva.

Značajna novina koja se odnosi na ratare je i povećanje maksimalne količine obradive površine za koje mogu da ostvare podsticaje –  sa 20 na 100 hektara.

Među dodatnim merama podrške poljoprivrednicima obezbeđena je i refakcija, odnosno povrat za akcize za gorivo u iznosu od 50 dinara po litru koji će važiti od 2024. godine.

Predloženi iznosi podsticaja u okviru izmena i dopuna Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju naišli su na nerazumevanje i pojedina pogrešna tumačenja i interpretacije.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Moram da pojasnim da su u predlogu Zakona navedeni minimalni garantovani iznosi za određene podsticaje, što nikako ne znači da oni ne mogu i neće biti veći. Najbolji primer za to je premija za mleko –  minimum koji država treba da isplati bio je 10 dinara, sada je u Zakonu 15 dinara a zapravo ćemo isplaćivati 19 dinara, jer ostavljamo prostor da ako bude novca isplatimo i više.

Cilj izmena i dopuna Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju jeste omogućavanje pune realizacije mera dogovorenih sa poljoprivrednim proizvođačima i povećanje direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima u cilju unapređenja konkurentnosti i očuvanja stabilnosti njihovog dohotka.

Osim izmene koja se odnosi na povećanje maksimalne površine za koje se može ostvariti pravo na podsticaje za biljnu proizvodnju, predviđeno je i skraćenje roka u kom se može izjaviti žalba na rešenje sa 15 na osam dana, koje će omogućiti da poljoprivrednici brže dobiju novac.

Novina u poljoprivrednom sektoru jeste E-agrar, mnogi su bili protiv toga. Kako ste Vi zadovoljni dosadašnjim funkconisanjem E-agrara? Šta je to što će digitalizacija doneti srpskoj poljoprivredi? Kako možemo unaprediti tehnološki nivo naše poljoprivrede?

Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa Vladinom Kancelarijom za IT, institutima BioSens i Mihajlo Pupin kao  posvećenim timom stručnjaka, uspelo je da sprovede ambiciozan projekat digitalizacije poljoprivrede i uvođenja eAgrara za samo 4 meseca.

Jedan od najvažnijih aspekata ove digitalizacije je implementacija digitalnih subvencija, za koje poljoprivrednici sada mogu da apliciraju jednostavno i brzo i prate njihov status i obradu.

Poljoprivrednici su ranije morali da čekaju u redovima za predaju dokumenata,  administrativni poslovi su bili opterećujući i vremenski zahtevni –  čak 89 podataka su popunjavali na različitim mestima.

Sa druge strane, država se suočavala sa ogromnom administracijom kako bi obradili pristigle zahteve za subvencije, često se gubilo dragoceno vreme, a sada je taj procedura brža i samim tim i novac brže stiže do korisnika.

Jedna od najvećih prednosti i pogodnosti koju nam je omogućio ovaj sistem je kontrola isplate, tj. kontrola prijavljenih stanja u registrima i isplata sredstava pravim poljoprivrednicima.

Kao što vam je poznato, u toku su kontrole svih prijavljenih parcela i kultura u eAgraru. Pomoću satelitskih snimaka smo utvrdili gde postoje nepravilnosti u vidu pogrešno unetih kultura ili nepostojanje kultura.

U slučaju da inspekcija na terenu utvrdi da poljoprivrednik ne obrađuje zemlju  i da nema prijavljene kulture a prijavio se za subvencije, ulazi u pasivan status na 3 godine. Oni poljoprivrednici koji su samo pogrešnu kulturu uneli, a obrađuju zemlju, će dobiti opomenu i potrebno je da do kraja godine isprave svoje stanje u registru.

Digitalizacija poljoprivrede je samo prvi korak ka transformaciji našeg sektora poljoprivrede. Uvođenjem digitalnih tehnologija, otvorili smo vrata nebrojenim mogućnostima za dalji razvoj i napredak.

Zajedno, s našim poljoprivrednicima, stručnjacima i svim zainteresovanim stranama, možemo dalje unapređivati našu poljoprivredu i osigurati održivu, efikasnu i konkurentnu proizvodnju hrane.

Koliko je važna uloga žena u poljoprivredi?

Žene su stub svakog domaćinstva, kako u porodičnom smislu, tako i poljoprivrednom, a pored toga što se bave radom na porodičnim farmama, ne smemo zaboraviti i njihovu ulogu u čuvanju naše tradicije i kulture.

Žene su  sve vidljivije i sve češće se odvažuju na to da lično pokrenu proizvodnju i konkurišu za subvencije, kao nosilac gazdinstva.

Kao primer ću navesti podatak da je svaki treći podnosilac zahteva u prva dva javna poziva u okviru Projekta konkurentne poljoprivrede Srbije koji realizujemo u saradnji sa Svetskom bankom upravo bila osoba ženskog pola.

Podsticajne mere, koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preko Uprave za agrarna plaćanja, svakoj ženi koja je nosilac poljoprivrednog gazdinstva omogućavaju da pod istim uslovima i sa istom visinom  podsticaja konkuriše za sredstva kao i njen muški kolega. Na raspolaganju je oko 40  pravilnika koji pokrivaju svaki deo poljoprivredne proizvodnje. Žene se češće pronalaze u oblastima organske proizvodnje, plasteničke proizvodnje povrća i cveća, prerade poljoprivrednih proizvoda na gazdinstvu, pčelarstva i sličnim granama, kao i seoskog turizma.

Kako bi podstakli uključivanje većeg broja žena, prilikom dodele sredstava po merama nacionalnog programa podsticaja koje se sprovode po osnovu konkusa, ženama se daju dodatni bodovi.

Ženama, kao i fizičkom licu sa prebivalištem koje je na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, kao i licu koje je navršilo najviše 40 godina života u tekućoj godini omogućen je i olakšan pristup izvorima finansiranja i povoljniji uslovi za kreditnu podršku.  Takođe, osobe ženskog pola dodatne bodove dobijaju i u okviru IPARD programa.

U toku je realizacija dva velika projekta za navodnjavanje, u saradnji sa Međunarodnim institucijama, recite nam detalje, kolika je vrednost ulaganja i o kojim površinama je reč?

Iz sredstava zajma Fonda za razvoj Abu Dabija u iznosu od oko 97 miliona dolara i Evropske banke za obnovu i razvoj u ukupnom iznosu od 48 miliona evra predviđeno je finansiranje izvođenja radova na unapređenju postojećih i izgradnji novih sistema za navodnjavanje, a rok za realizaciju je isti –  31. decembar 2025. godine.

Projektom koji realizujemo zahvaljujući sredstvima iz Fonda za razvoj Abu Dabija je  obuhvaćeno izvođenje radova na izgradnji, rekonstrukciji i sanaciji vodnih objekata i sistema za potrebe navodnjavanja na području Bačke, Banata i Srema i hidromelioracionim sistemima na području Šapca, Čačka, Pančevačkog rita i Topole, kojima će se stvoriti uslovi za navodnjavanje oko 122.432 ha dodatnih površina poljoprivrednog zemljišta.

Od toga će na području Bačke, Banata i Srema biti 102.852 ha dodatnih površina poljoprivrednog zemljišta, a na području Šapca, Čačka, Pančevačkog rita i Topole 19.580 ha dodatnih površina poljoprivrednog zemljišta.

U toku je realizacija zaključenih ugovora na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, dogradnji i opremanju vodnih objekata na području Bačke, Banata i Srema ukupne ugovorene vrednosti u iznosu od 41,2 miliona evra bez PDV-a.

Kada je reč o Programu za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji, u okviru faze I predviđeno je finansiranje izgradnje nove infrastrukture  za navodnjavanje u opštinama Svilajnac i Negotin u iznosu od 15 miliona evra.

U okviru faze II predviđeno je finansiranje nove infrastrukture za navodnjavanje u jedinicama lokalnih samouprava Ruma i Sremska Mitrovica u iznosu od 15 miliona evra.

Takođe, u cilju obezbeđenja realizacije tog programa odobreno je zaduživanje kod Evropske banke za obnovu i razvoj za sprovođenje – dodatna sredstva za fazu I i fazu II, u iznosu od 18 miliona evra.

Skoro ste bili na otvaranju Drugog nacionalnog sajma hrane i pića u Skoplju u Severnoj Makedoniji? Kako vidite saradnju između Srbije i Makedonije i u kom pravcu će ta saradnja ići?

Ponosna sam na činjenicu da su bilateralni, politički i ekonomski odnosi i saradnja između Republike Srbije i Republike Severne Makedonije izuzetno razvijeni i što se konstantno unapređuju i podižu na viši nivo.

Razlog nedavnog okupljanja nije mogao biti bolji, a to je promocija i degustacija tradicionalnih prehrambenih proizvoda, jer je tradicija utemeljena i duboko ukorenjena u našim narodima, prenosi se sa kolena na koleno i daje poseban pečat proizvodima po kojima je ceo naš region poznat.

Ovaj sajam je bio sjajna prilika da mali proizvođači pokažu šta umeju i da se proširi dobar glas o njima, a nadam se da će taj sajam dobiti i regionalni karakter, kako bi proizvodi lakše dolazili do kupaca van granica matične zemlje.

Sigurna sam da će tome, u velikoj meri doprineti i implementacija inicijative Otvoreni Balkan koju zajedno sprovodimo. Srbija je s tim u vezi uvek spremna na saradnju,  a dobrosusedski i bilateralni odnosi su ključni za ekonomski prosperitet regiona.

Zbog toga nastavljamo da razvijamo  mehanizme za dalje olakšavanje procedura neophodnih za unapređenje sistema razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i razvoja sistema  promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u okviru država članica inicijative Otvoreni Balkan.

Stoga je na nama da da se potrudimo da ove puteve utabamo kako bi i proizvodi brže stizali do krajnjih korisnika, jer sam sigurna da da za kvalitetnu hranu proizvedenu na tradicionalni način nema granica.

Iskoristiću ovu priliku da sve pozovem na SAJAM VINSKA VIZIJA OTVORENOG BALKANA, najveći i najvažniji sajam vina u jugoistočnoj Evropi, od 16. do 19. novembra 2023. godine, kada će Beograd ponovo biti prestonica vinske industrije u ovom delu sveta i nova prilika za unapređenje  regionalne saradnje, uspostavljanje poslovnih kontakata i pronalaženje novih  prilika za plasman robe.

Koji je Vaš najveći izazov?

Digitalizacija poljoprivrede je upravo bila prvi i najveći izazov sa kojim sam se suočila odmah po preuzimanju dužnosti ministarke poljoprivrede i zahvaljujući hrabrosti, posvećenosti i timskom radu svih uključenih u taj proces uspeli smo kao što sam već rekla da u roku od svega četiri meseca realizujemo slobodno mogu reći revolucionaran korak.

eAgrar je doneo uvođenje novog, boljeg i efikasnijeg sistema u podnošenju, obradi i isplati subvencija, transparentnost u raspodeli sredstava i približavanje primarnom proizvođaču i njegovim potrebama.

Sigurna sam da će u godinama koje slede i oni koji još uvek imaju otpore i ne vide korist od toga, uvideti pun značaj i sve prednosti ovog sistema.

Kada je reč o izazovima, digitalizacija nije bila kraj, već samo uvod i moji saradnici i ja se svakodnevno suočavamo sa novim pitanjima i trudimo se da nađemo što bolja rešenja pre svega u interesu poljoprivrednika.

Poverenje koje mi je ukazano u trenutku kada sam izabrana za ministarku poljoprivrede i člana Vlade Srbije neizmerno poštujem i za mene ne postoji druga opcija osim da svu svoju energiju i znanje uložim u unapređenje i razvoj resora za koji sam zadužena, kao i za stvaranje što boljih uslova za život i rad srpskih poljoprivrednih proizvođača.

Na dnevnom redu su brojna pitanja, globalne okolnosti nam ne idu naruku, ali za mene ne postoje izgovori, već samo rešenja koja možda nisu uvek idealna i kojima nisu svi zadovoljni, ali ono što vam garantujem je da su jedino moguća i najbolja u tom trenutku.

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i:

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca