Prof. dr Dragan Glamočić: Agrarna politika se neće „kreirati na ulici“

U intervjuu za dnevni list „Politika“, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić izneo je najvažnije pravce delovanja svog resora u narednom periodu, ali i osvrnuo se na nasleđene probleme, konkretne mere koje su već pokrenute, kao i na novi pristup upravljanju agrarnim sektorom.

Ministar je istakao da Ministarstvo poljoprivrede nije samo sektor za ratarstvo i stočarstvo, već da pokriva i šume, vode i – što je posebno važno – hranu. Upravo iz tog razloga jedan od tri kratkoročna prioriteta nove postavke u resoru je uvođenje transparentnijeg i poštenog deklarisanja hrane, koje će građani Srbije ubrzo moći da primete u praksi.

Politika subvencija – rezultati pre svega

Glamočić naglašava da se agrarna politika neće više „kreirati na ulici“, već kroz analizu tržišta i realizaciju konkretnih rezultata. Država će, kaže, usmeravati podsticaje ka onima koji zaista proizvode, posebno mladima i onima koji žele da ulažu u savremenu mehanizaciju i konkurentnu proizvodnju. On poručuje da se više neće „nagrađivati“ oni koji prave pritisak na ulici, dok ostali ostanu bez podrške.

Kao ilustraciju loše postavljene politike iz prethodnih godina, naveo je primer uvoza 500.000 prasadi i preko 50.000 tona svinjetine, što je direktna posledica propusta u podršci domaćem svinjarstvu.

Upravljanje podsticajima – kraj birokratiji

Ministar ne krije da je oštro kritikovao Upravu za agrarna plaćanja, posebno zbog kašnjenja isplata. Iako je, kako kaže, zatekao realizaciju subvencija na nivou od svega 14 odsto, već za tri nedelje realizovano je dodatnih 30 odsto. Ističe da nije mađioničar, ali da će mnogi problemi biti rešeni uz objektivne pokazatelje i uvođenje reda u administraciju. Očekuje da će biti potrebna najmanje godina dana da se celokupan sistem u potpunosti sredi.

Glamočić sa poljoprivrednicima

Digitalizacija s merom – E-agrar nije svemoćan

E-agrar se smatra dobrom platformom, ali je, po mišljenju ministra, njegovo uvođenje bilo prebrzo i nedovoljno testirano, što je poseban problem za starije poljoprivrednike. Ipak, rešavanje ovih izazova je u toku, a službe će biti dostupne poljoprivrednicima za pomoć u radu sa sistemom.

Problem mleka – lažni proizvodi, stvarna pretnja

Jedna od najtežih situacija koje su zatekle ministra jeste problem viška mleka. Iako su subvencije za prvotelke i premije za mleko imale efekta, tržište je preplavljeno jeftinim proizvodima od palminog ulja koji se lažno predstavljaju kao sirevi i pavlaka. Glamočić najavljuje oštru kontrolu: ti proizvodi više neće smeti da se zovu sirevi i moraće jasno da budu obeleženi, pa čak i na jelovnicima i kutijama za dostavu. Na ovaj način, kaže, saniraće se veliki deo problema viškova mleka.

Borba protiv aflatoksina – uz pomoć dronova

Drugi kratkoročni cilj je borba protiv aflatoksina. Ministar najavljuje primenu dronova za tretiranje kukuruza, što je efikasnije i jeftinije od klasičnih metoda. Cilj je da se u Vojvodini, gde postoje veća i organizovanija gazdinstva, znatno smanji prisustvo ove toksične materije i time otvori izvoz mleka.

IPARD i nacionalne mere – korekcija potrebna

Glamočić je kritikovao neefikasnu realizaciju IPARD programa i naveo da je problem što su mnogi mali poljoprivrednici potisnuti u korist velikih, što će pokušati da ispravi. Naveo je primer da gazdinstvo sa 30 goveda mora da konkuriše preko IPARD-a, što nije realno.

Nova strategija – realni ciljevi i bez „uspavanke“

Nova strategija poljoprivrede za period 2025–2034. godine biće predstavljena u naredna dva meseca. Ministar ističe da ona mora biti zasnovana na realnim i ostvarivim ciljevima. Suština je u dostizanju prehrambenog suvereniteta, uz precizne mere za najprofitabilnije grane poput voćarstva. On je istakao frapantan podatak – sa 1,7 miliona hektara pod žitaricama zarađuje se 400 do 500 miliona evra, dok se sa 200.000 hektara pod voćem dobija i do 1,5 milijardi evra.

Klimatske promene – intervencije će biti nužne

Ministar je upozorio da se poljoprivreda nalazi pod udarom klimatskih promena, te će biti potrebno da država oslobodi deo budžeta za hitne intervencije u slučaju mraza, grada ili suše.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor