Agrarni novinari iz Srbije su prilikom posete 63. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i hrane „AGRA 2025“, koji je održan u Gornjoj Radgoni, u Sloveniji, od 23. do 28. avgusta,u organizaciji Društva agrarnih novinara (DAN), sagovornik je bio državni sekretar poljoprivrede Slovenije Ervin Kosi. Tom prilikom smo saznali kakva je saradnja između Srbije i Slovenije, koje mere Slovenija preduzima, da bi obezbedila prehrambenu sigurnost zemlje.
Koji su trenutno nivoi saradnje Slovenije i Srbije u ovom sektoru i može li se ovo sajamsko partnerstvo u budućnosti proširitii u kojim oblastima?
Saradnja između Srbije i Slovenije je, moram reći, vrlo dobra. Između Srbije i Slovenije naravno razmenjuju se saznanja koja imamo kroz Evropsku uniju, vi pak kao država partner za pristup Evropskoj uniji, tako da je samo saradnja vrlo dobra, prvenstveno na poljima implementacije Evropske legislacije u vaš pravni sistem odnosno slično, da će u suštini vaše uključivanje biti brže, kvalitetnije i da ćete u suštini biti spremni za ulazak, kada do toga dođe.Tako da je saradnja super.
Slovenija je članica Evropske unije, a koje su poruke zajedničke agrarne politike Evropske unije? Čuli smo raznorazne poruke.
U suštini je zajednička poljoprivredna politika kao zajednička politika Evropske unije usmerena ka tome da se sredstva uplaćuju u poljoprivredni budžet. Namenjena je tome da se ublaže finansijske posledice samih poljoprivrednika na poljoprivredama i naravno u pravcu toga da se usmerava određena poljoprivredna politika sastoji Evropske unije, prvenstveno u samoodrživost, u dobro prerađenu hranu, u zdravu, u smanjenje velikih zaliha hrane i doprinosi tome, da se održava ruralno područje vitalno, da se održavaju mladi na ruralnom području i u suštini je ovogodišnja odnosno trenutna zajednička poljoprivredna politika odnosno strateški plan 23.27 zasniva se prvenstveno na pametnoj, konkurentnoj, otpornijoj i naravno raznovrsnijoj u poljoprivrednom sektoru. I naravno ne smemo zaboraviti na digitalizaciju, koja je sve prisutnija na svim poljima poljoprivrede, tome se jednostavno ne možemo izbeći i takođe naravno pomaže u jačanju naše poljoprivrede. I ne smemo takođe zaboraviti na zaštitu životne sredine, zaštitu klime, što u suštini uz svu intenzivniju proizvodnju i preradu na poljoprivrednim površinama mora se održavati zdrava poljoprivredna zemlja odnosno zdrava zemlja, ne samo raznovrsnost.S tim naravno moramo imati na umu horizontalne ciljeve, koji su u suštini modernizacija poljoprivrede i ruralnog područja, to su prvenstveno znanje, inovacije i digitalizacija. Tako da u smislu obezbeđivanja što više hrane za stanovnike Evropske unije i naravno dostupne hrane i zdrave hrane.
Iz Evropske unije su stizale naznake da će se smanjiti direktna davanja poljoprivrednicima. Ako se to dogodi,kakve posledice bi to smanjenje konkretno osetilo u Sloveniji?
Da, po prvim podacima bi to smanjenje bilo otprilike za 20 procenata. Sve to smanjenje u poljoprivrednoj preradi odnosno na sve poljoprivrednike, to će nas veoma uticati, jer u suštini sam poljoprivredni sektor je već sada veoma ranjiv, u odnosu na ekonomske sektore odnosno druge sektore. I bojimo se da će to smanjenje odnosno smanjenje sredstava prvenstveno pogoditi one male farme,marginalne farme, koje se u suštini intenzivno bave ovčarstvom odnosno stočarstvom. Bojimo se takođe, da će to značajno smanjenje sredstava dovesti do toga, da će odustajati od poljoprivrede. I to posebno na onim rubovima Slovenije, jer je u suštini već sada veoma teško poljoprivredovati, jer su moći sa ograničenim faktorima, jer su brdovita. I to nije dobro došlo, pokušaćemo sa svojim meramanekako drugačije obezbediti da se to ne bude napustilo. Prema prvim informacijama ne bi to bilo otprilike na to da je to značajno smanjenje.
Klimatske promene su naša realnost. Kako se one odražavaju na poljoprivredu Slovenije i koje mere vaša zemlja preduzima, da bi se one ublažile, a da time i opstanu i da se razvijaju?
Klimatske promene, to više nije vanredni događaj,to se dešava svake godine. I tu je veoma veliki naglasak na prevenciji, u početku prevenciji. Imali smo po nekim podacima između 2003. i 2023. godine oko 900 miliona evra štete u samoj poljoprivredi. To je prvenstveno suša, mraz, grad, ostale nepogode. I gledajući to, da je godina 2022. i 2023. bila potpuno drugačija, obe su bile ekstremno loše, godina 2022. bila je strašna suša u Evropskoj uniji, a 2023. smo imali 100-godišnje poplave.I to je veoma pogodilo i poljoprivredni sektor. I suočavamo se s tim, da pokušamo što više preventivno delovati u prvoj fazi, a zatim s određenim merama, da se obezbede određena finansijska sredstva, pomoć tim poljoprivrednicima, koji su bili neposredno pogođeni. U oblasti preventive prvenstveno ulažemo u to, da se sprovode investicije u protugradne sisteme, mreže protugradne, navodnjavanje sistema, prskanje, zatim agrotehničke mere,kada se sprovode određene mere, da se voda ne otiče, što više iz poljoprivrednih površina, da ostane navodnjavanje prirodno i da je sve prirodno. I naravno takođe finansiranje projekta HIZ Akisa. To je znanje i inovacije, koje mislim da naši poljoprivrednici odnosno svi moramo pratiti, šta se zapravo dešava u svetu, kakve su nove investicije, šta je novo na poljoprivrednom području, jer moramo s vremenom napredovati. Stare prakse verovatno više nisu zadovoljavajuće,jer su i klimatski uslovi bili drugačiji pre 20, 30 godina. Pri samom upravljanju štetom, koju imamo, u suštini država sufinansira iz nacionalnih sredstava osiguravajuće premije u osiguranje poljoprivrednih proizvoda. Tu finansiramo do 60 procenata osiguravajuće premije poljoprivrednicima. Na severu Slovenije finansiramo takođe protugradnu odbranu sa avionskim sistemima, gde se avioni koriste za prskanje jodida, srebra i jodida, pa da pokušaju da umanjegrad odnosno nevremena koja dolaze, ali koliko su uspešni, je drugo pitanje. I naravno dodeljivanje finansijske pomoći od strane države na onim područjima, koja su već pogođena. To su u suštini područja, koja su bila 80, 90, 100% pogođena i za pomoć poljoprivrednicima, da njihovo postojanje, finansijsko stanje bude takvo, da mogu uopšte preživeti, država namenja nacionalna sredstva iz programa za zaštitu posle takvih nepogoda odnosno protugradnih sistema.Potom je sledeća stvar, koja je posebno važna za nas, ne samo suša i poplave i te stvari, već sve više imamo probleme i sa voćarstvom, u kojem je od 2016. godine nam veoma velika šteta napravila prolećna mraz. I što više se nagibam o tome šta da radimo, da bismo imali voćarstvo što samosvojno, veći problem je u tom mrazu, koji je sve više veći i treba ulagati u zaštitne mere,takođe u prskanje i te stvari. Da, vremenski uslovi su takvi, da su tako nepredvidivi, da je teško predvideti unapred, šta će pomoći protiv toga. Svi verovatno, odnosno cela Evropa, ceo svet se bavi tim, šta učiniti. Nadam se da ćemo uspeti, kako rešiti to.
Koje mere Slovenija preduzima, da bi obezbedila prehrambenu sigurnost zemlje?
Prehrambena sigurnost jedne države,je tema, o kojoj sve zemlje sveta govore. Da, u suštini je prehrambena sigurnost odnosno prehrambena sigurnost same države, prvenstveno od kmetijskih površina, koje država poseduje. Se pravi, naš cilj je tome, da očuvamo poljoprivredne površine u obradi, da se ne zapuštaju, da se ne koriste za druge stvari. Sama prehrambena sigurnost je u suštini prvenstveno u tome, da Slovenija podržava uključivanjesvih tih proizvođača u organizacije proizvođača, jer s tim i lakše nastupaju na tržištu, su više dostupni na tržištu i naravno slovenski kupac, slovenski potrošač kupuje domaće. Da bi kupovao domaće, naravno, mora biti dobro informisan, šta je domaće odnosno šta je u suštini slovenskog porekla. I zato prvenstveno u kratke lance isporuke hrane do potrošača mislim da je veoma važno područje, jer sami vidimopred svim tim ekonomskim krizama, koje imamo, ne na poslednjem i COVID, kada je 2020. godine, kada su se granice zatvorile, svi smo na svojoj koži videli, šta znači biti zavistan od stranih tržišta ili biti zavistan od svog tržišta. Veoma važna tema, veoma se bavimo tim, jer je to takođe za sam opstanak države veoma važno. I postavljam vam jedno pitanje, šta da govorimo o poljoprivrednoj mehanizaciji, koja je jako bitna. Poljoprivrednicima su tu bilena raspolaganju najrazličitije mere, ali tu su i kreditne mere, gde su gazdinstva zadužena, kmetije su zadužene.
Koje mere podrške država Slovenija daje gazdinstvima za kupovinu traktora, odnosno poljomehanizacije?
U ovom trenutku, odnosno sada, imamo dva raspisa odnosno dve intervencije, koje podržavaju kupovinu traktora. To su IRP 02 i IRP 04. U suštini, ali na IRP 02 je podrška, u vezi sa kupovinom traktora,samo na gorskim farmama, se pravi na ograničenim faktorima. I gorske farme mogu kupiti određenu vrstu traktora, se pravi četvorotočkaša između 37 i 125 kW i za upotrebu na gorskim farmama. Prvenstveno ta IRP 02 je namenjena takođe u malinjim farmama, gde je rentabilnost odnosno gde je njihov potencijal između 4 i 12 hiljada evra poljoprivredne delatnosti i dobijaju su finansirani 50 % maksimalno. Ako su te gorske farme uključene u ekološkuproizvodnju, imaju nivoe u ekološkoj proizvodnji, pa takođe životinje, taj procenat može se povećati i do 75 %. Tako da je ovde namenjeno prvenstveno i malim preduzećima odnosno malim farmama. IRP 04 je u suštini za malo veće, se pravi iznad 12 hiljada evra standardnog prihoda u poljoprivrednim delatnostima, gde se u suštini takođe podržava kupovina poljoprivredne mehanizacije s tim, da je uslov, da ima uključene poljoprivredne površine u ekološku proizvodnju najmanje 80 %ili da ima 80 % glavnog stada u ekološkoj proizvodnji. Se pravi, smer je nas više u ekološku proizvodnju. Pre nekoliko godina, mislim pre nekog vremena nazad je bilo to, bili su još drugi programi, koji su u suštini bili za kupovinu traktora i na svim ostalim poljoprivrednim farmama. I nije, mislim, potreba je uvek za novim traktorima, ali više je sada usmereno na ekološku proizvodnju i na područja sa ograničenim faktorima, jer su uslovi za te farme teži i tamo u suštinipomažemo za stabilnost farmi, tako da više u te smeri.