Afrička kuga svinja je najopasnija zarazna bolest koja pogađa ove životinje. Nema leka, niti vakcine, pa je eutanazija inficiranih životinja jedini način da se zaraza zaustavi. Afrička kuga svinja u Srbiji je nanela ogromne gubitke u poslednjih pet godina, odnosno od 2019. kad je registrovano oboljevanje najpre sporadično, a potom u gotovo svim krajevima naše zemlje. Prema podacima veterinarske inspekcije Uprave za veterinu do početka 2014. eutanazirano je 78.244 svinje, dok se podaci za ovu godinu još uvek prikupljaju, pa je ta brojka mnogo veća. Ova bolest osakatila je uzgoj svinja u Srbiji i proizvodnju mesa u inače vrlo osetljivoj grani poljoprivrede kao što je stočarstvo.
Od ove teške i opasne bolesti oboljevaju samo domaće i divlje svinje, druga vrsta životinja nije ugrožena i ne može se preneti na čoveka. I tama kad se učini da smo uspeli da se izborimo sa zarazom, ona se pojavi u zemljama u okruženju, a potom se vrlo lako prenese i na teritoriju Srbiju. Afrička kuga svinja je ozbiljna, visoko zarazna virusna bolest, a uzrok je virus iz porodice Asfarviridae. Zaraza se vrlo brzo širi, a infekcija se najčešće prenosi na sledeće načine:
- Kontakt sa zaraženim svinjama, njihovim izlučevinama ili krvlju
- Kontaminirana hrana, voda, alatke koje se upotrebljavaju, čak i odeća farmera
- Vozila kojima se transportuju svinje
- Divlje svinje su često prenosioci zaraza posebno u ruralnim predelima
- Krpelji iz roda Ornithodoros (meki krpelji) mogu biti prirodni rezervoar i prenosioci virusa
- Psi, mačke i ptice se ne mogu se zaraziti, ali mogu preneti virus na svom krznu, perju ili šapama ako dođu u kontakt sa kontaminiranim materijalima
Inkubacioni period zavisi od više faktora, uključujući soj i količinu virusa kojoj je životinja izložena, način zaražavanja, kao i sam imunitet i starost životinje. U većini slučajeva simptomi se javljaju u roku od četiri do sedam dana, ređe 19 dana, od trenutka zaražavanja. U slučaju akutnog oblika bolesti smrt nastupa vrlo brzo od pojave prvih simptoma, dok kod subakutnoh oblika simptomi se razvijaju sporije, obično u roku od 7 do 14 dana. Najopasniji način je direktan kontakt sa zaraženom svinjom ili njenim izlučevinama što ubrzava tok bolesti. Najčešći simptomi afričke kuge svinja su:
- Iznenadno uginuće jedne ili više svinja
- Gubitak apetita i slabost
- Visoka temperatura
- Krvava stolica
- Pobačaji
- Nesigurnost u hodu
- Otežano disanje
- Kašlja i povraćanje
- Krvav prolov
- Crvenilo ili plavetnilo kože, naročito ušiju, trbuha i nogu
U slučaju pojave ili čak sumnje na pojavu afričke kuge svinja vlasnik gazinstva je dužan da odmah obavesti veterinarsku inspekciju i tu prestaje njegova ingerencija. Procedure u Srbiji su iste kao i svuda u svetu, a urađene su po preporukama i propisima svetskih i evropskih organizacija koje se bave zdravljem životinja. Postoje jasno popisana pravila kako se radi eutanazija životinja, gde se sahranjuju, kao i kako se vrši dezinfekcija ili čišćenje zaraženog područja. Eutanaziju i uklanjanje mogu da vrše samo ovlašćena lica. Nema zakopavanja, bacanja u reku, to je strogo zabranjeno i farmeri ne smeju sami da ubiju obolelo grlo.
Virus afričke kuge svinja je izuzetno otporan u spoljnoj sredini i u izlučevinama može da preživeti nedeljama, a u zamrznutom mesu ili krvi mesecima i godinama. Veoma je otporan i organski materijal može značajno smanjiti efikasnost dezinfekcionih sredstava. Za dezinfekciju se najčešće koristi natrijum-hidroksid (kaustična soda – rastvor od 2%) natrijum hipohlorit (izbeljivač – rastvor sa koncentracijom od 2–3%) formalin (1–2% rastvor) i kvarterni amonijumski preparati. Dezinfekciju treba ponoviti više puta, uključujući zidove, podove, opremu, vozila, pa čak i zemljište u okolini. Svi kontaminirani predmeti koji se ne mogu dezinfikovati (drvena oprema ili otpad) moraju biti uništeni i spaljeni. Nakon izbijanja ove opake zaraze zabranjeno je ponovno gajiti svinje na farmi minimum od 40 do 45 dana, ali taj period može da se produži na šest ili 12 meseci u zavisnosti od težine izbijanja zaraze i rizika u okolini.
S obzirom na to da za ovu bolest ne postoji efikasan lek ili vakcina prevencija je ključna. To pre svega znači fizičku barijeru i kontakt između domaćih i divljih svinja, zabranu neovlašćenih lica, vozila i alata koji nisu dezinfikovani da ulaze na farmu, ne hraniti svinje pomijama i otpacima iz kuć, nova grla moraju da prođu kroz karantin, edukacija farmera o rizicima i načinima prenošenja virusa. Kao jedna od mera može biti i redovno krečenje obora gašenim krečom kao deo širih biosigurnosnih mera. Gašeni kreč ne ibija virus afričke kuge, ali se koristi za dezinfekciju i održavanje higijene u stočarskim objektima zbog svojih antiseptičkih svojstava. On smanjuje ukupno mikrobiološko zagađenje u objektu čime smanjuje rizik od infekcija, jer umanjuje preživljavanje patogena.