Od 1. marta počinje sa primenom pravilnik o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla, kojim će poljoprivrednim gazdinstvima biti omogućeno da legalno prerađuju primarne biljne proizvode i time, kroz dodatu vrednost, obezbede prihode.

Nacionalnim propisom biće olakšana trgovina malim proizvođačima neprerađene i prerađene hrane biljnog porekla kao što su brašno, peciva, testenine, voćni sokovi, proizvodi od termički obrađenog voća i povrća, proizvodi od sušenog voća, povrća i bilja, nisko kiseli proizvodi od povrća, prerađene gljive, hladno ceđena biljna ulja i biljni sokovi.

Domaćinstvo Gačića iz Bogatića već osam godina bavi se preradom voća i povrća. Godišnje proizvedu preko 3.000 tegli zimnice, a u svojoj magazi imaju širok izbor proizvoda rađenih po starim tradicionalnim recepturama – rakije, kupinovo vino, likeri, domaći gusti sirupi, džemovi, slatko, kornišoni i ajvar. Sve se priprema na tradicionalni mačvanski način, od voća i povrća koje sami proizvode.

Ovim pravilnikom, ističu, prodaja će biti znatno olakšana. ”To će mnogo značiti sitnim proizvođačima. Imajte u vidu da seljaci i ne barataju kompjuterima pa i ne znaju kako da plasiraju svoje proizvode. Osim toga, često se događalo da su bili na meti mnogih inspekcija, a ovako će nesmetano moći da prodaju na pijaci, u piljarnicama i, što je najvažnije, na kućnom pragu”, kaže Zoran Gačić.

Benefite će imati pravno lice ili preduzetnik koji proizvodi i prerađuje najmanje 50% hrane koja je poreklom sa sopstvenog gazdinstva. Proizvode će moći da prodaju direktno na gazdinstvu, zelenoj pijaci, maloprodajnom objektu, dostavom na kućnu adresu i na manifestacijama.

Danijela Gavrić, magistar zaštite životne sredine i predsednica Udruženja mladih ekologa koja podržava poljoprivrednu proizvodnju na području Mačvanskog okruga, ističe da će ovaj pravilnik značajno olakšati izlazak na tržište mnogim domaćinstvima.

Zbog otvaranja otkupnih mesta, dodaje, olakšana je i biljna proizvodnja koja je izuzetno težak posao. Povezivanje i udruživanje dovelo je poljoprivrednike u zadrugu gde zajednički pomažu jedni drugima i imaju veće mogućnosti za ostvarivanje podsticaja za dobijanje bespovratnih sredstava za nabavku sadnog materijala, opreme za sušenje, pakovne ambalaže, a da je njihov rad njihova čista zarada, ističe Gavrić.