Na Beogradskom sajmu tokom održavanja tradicionalnog Sajma turizma, pored mnogobrojnih vinarija i destilerija svoje proizvode predstavlili su i Destilerija KALPAK iz Vrbasa.
Već dugi niz godina, zaljubljenici u ovaj posao, bračni par Vasiljević, proizvode dobro poznate rakije od dunje, kruške viljemovke i kajsije koje se veoma rado konzumiraju u mnogim domaćinstvima i ugostiteljskim objektima.
Najkvalitetnija rakija kruškovača dobija se od sorte viljamovka , koja sazreva krajem avgusta meseca. U periodu zrelosti boja pokožice se menja od zelenkastožute do slamastožute. Meso je žućkaste boje, nežno, sočno, slatko-iselog ukusa. Druga sorta koja se najčešće prerađuje u rakiju je boskova bočica. Plodovi dostižu punu zrelost sredinom septembra meseca. U našim uslovima sadržaj šećera u plodu kruške kreće se najčešće od 8,0 do 15%, a ukupnih kiselina od 0,10 – 0,59 %. Valja napomenuti da plodovi kruške dostižu maksimalni sadržaj šećera 2-4 nedelje posle berbe.
Naš domaćin peče rakiju i od šljive, od dobro zrelih omekšalih plodova sa najvećim procentom šećera, koji se kreće od 8 do 15% zavisno od godine i sorte. Po ubiranju zrelih plodova čija berba traje u kontinuitetu skoro 15 do 20 dana, plodovi se čuvaju, najčešće u plastičnim sudovima od 15 do 25 dana, zavisno od dužine vrenja, koje je direkno zavisno od temperature prostorije u kojoj se čuvaju sudovi sa plodovima šljive. Po završetku vrenja, koja se organoleptički utvrđuje (komina prestaje da peni počinje da kiseli i nema više slatkoće), pristupa se destilaciji. Poželjno je, ako je komina gusta da se u kazan sipa 10 do 15 l vode da ista ne zagori na dnu kazana. Vatra ne sme biti previše jaka i sama destilacija obično traje oko 2,5 sati, zavisno od veličine i kvaliteta kazana.
Tu je i rakija od dunje, ističe naš sagovornik i dodaje: Zasadi kajsije su na 2 ha, sorta je kečkemetska ruža, dunja isto na 2 ha, leskovačka i šampion, kruška je santa marija i viljamovka.

Vasiljević ističe da bi šljivovice za vrlo dobar kvalitet u buretu trebalo da odležavaju barem pet godina, a ako se očekuje odličan destilat na njega bi trebalo da se čeka barem deset pa i više godina. Kao i u svakoj proizvodnji, tehnologija se odvija na različite načine. Za voćne rakije obavezno se radi prepek, da bi se izbegli štetni sastojci, i metil alkohol. Prilikom prepeka odvaja se prvi mlaz, koji ide do 1, 5 odsto. Onda se peče najzdravija rakija. Kako nam je istakao naš sagovornik njegova rakija je za uzivanje, a ne za opijanje.

Rakije prodaju po restoranima i kaficima. Dosta im je pomogao Ninoslav Nikićević, profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, mada i saveti PSS iz Vrbasa. Porodica Vasiljević godišnje proizvedu oko 1500 litara po voćnoj vrsti.
Destileriju su otvorili 2017.godine, na sajmu su prvi put, ostvarili su dobru saradnju.
U sklopu destilerije nalazi se degustaciona sala da ugosti kako pojedince, tako I organizovane grupe turista iz Srbije i inostranstva.