Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseljava donju lisnu stranu, pa se zaraženo tkivo uvija prema gore, a rubni dio naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski je micelije na jagodama vrlo retko vidljiv, a najvažniji ekološki uzročnik ranije pojave pepelnice u jagodama je visoka vlažnost vazduha. Stoga se pepelnica brže razvija i veće štete pravi pri uzgoju jagoda u zaštićenom prostoru (visokim tunelima, plastenicima, staklenicima).
Moguća je zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik menja zbog neravnomjernog rasta zdravog i napadnutog dela. Upravo zato napad pepelnice na jagodama mnogi poistovjećuju s fiziološkim poremećajima usled neravnog đubrenja. Pepelnicu vrlo dobro suzbijaju fungicidi iz grupe strobilurina, (npr. Quadris* SC, Signum DF), a u nekim razvijenim zemljama se protiv pegavosti i pepelnice nakon berbe koriste još difenkonazol* (Score 250 EC), penkonazol* (Topas 100 EC).
Među bolestima plodova jagode svakako je najopasnija siva plesan (Botrytis cinerea). Pored sive plesni zadnjih se godina pojavljuje i ranije opisana antraknoza ili tamna pjegavost plodova (Colletotrichum). Tokom vrlo kišovitih leta pri kraju berbe plodove jagoda naseljavaju i druge gljivice: npr. Mucor, Fusarium, Trichotecium, Alternaria, Rhizopus i Penicillium.
Siva plesan (Botrytis cinerea) pored plodova napada i druge biljne organa, npr. cvetove jagoda ili izdanke malina. U zasadima s lošim uređenim vodenim režimom pojava plesni na cvetnim organima jagoda je učestalija, a svakako je najopasnija u vreme početka dozrevanja plodova. Na cvetnim organima napadnuto tkivo prvo posivi, ubrzo potamni, a za nekoliko se dana u uslovima vlažnog vremena razvija karakteristična siva prevlaka, po čemu bolest zovemo siva plesan. Pri uzgoju jagoda na otvorenom štete od sive plesni su veće, jer je zasad duže vlažan nakon kišnog razdoblja.
No, zbog visoke vlažnosti vazduha u zaštićenim prostorima, siva plesan nije ništa manje opasna pri uzgoju jagoda u visokim tunelima, plastenicima ili staklenicima. Svakako se preporučuje odstraniti sve zaražene plodove iz zasada posebno ako dozrevanje jagoda i berba traju duže razdoblje. Hemijsku intervenciju na sivu plesan koristimo barem dvaput od početka rasta do početka cvatnje, npr. hlortalonil* (Daconil 720 SC), i azoksistrobin* (Quadris SC).
Od početka cvetanja do berbe preventivno koristimo specifične botriticide, npr. fenheksamid (Teldor 500 SC), vinklozolin (Ronilan DF), ciprodinil & fludioksonil *(Switch WG) ili boskalid & piraklostrobin (Signum DF). Koristimo ih naizmenično u prosečnim razmacima 10-14 dana, uz poštovanje propisane karence.
