Priplodni ovnovi u odnosu na ovce imaju znatno veći format, veću proizvodnju vune i intenzivniji tok fizoloških procesa u organizmu.
Ovnovi u toku jedne godine proizvedu u proseku jedan ipo do dva puta više vune nego priplodne ovce, a u proseku i telesna masa im je za toliko veća. Polna aktivnost priplodnih ovnova praćena je povećanim fiziološkim funkcijama organizma, što se manifestuje povećanim prometom hranljivih materija i telesne energije za 20% u odnosu na ovnove koji nisu u priplodu. Visoku polnu aktivnost i proizvodnju vune mora pratiti adekvatna ishrana u vreme intenzivnog iskorišćavanja ovnova. U vreme mrkanja , kada ovnovi imaju po više skokova u toku jednog dana, pri nepovljnoj ishrani može doći do mobilizacije hranljivih materija za ishrnu vune. Deficit u hranljivim materijama može dovesti do opadanja polne aktivnosti ovnova, smanjenje produkcije sperme, izostanka spermatogeneze ili nekog drugog poremećaja u organizmu.
U ishrani priplodnih ovnova razlikuju se tri osnovna perioda – period mirovanja, period pripreme za sezonu mrkanja i period mrkanja.
Ishrana ovnova van sezone mrkanja (period mirovanja), zasniva se na podmirivanju potreba za održavanje, redovnog kretanja i održavanja kondicije i proizvodnju vune. Osnovu ishrane čine kabasta hraniva, u letnjem periodu paša u zimskom seno i druga voluminozna hraniva. Ako je voluminozna hrana dobrog kvaliteta i dobro se konzumira, ovnovi će takvom hranom u potpunosti podmiriti svoje potrebe. Ako je kabasta hrana lošijeg kvaliteta, dnevni obrok se dopunjuje sa 200-400 gr koncentrata.
Koncentrat se uglavnom sastoji od žitarice (kukuruz, ovas, ječam, stočno brašno zatim lucerkino brašno, suncokretova sačma) i mineralno – vitaminskih dodataka. Priplodni ovnovi se šest do osam nedelja pre sezone parenja pojačano hrane ukoliko su u slaboj kondiciji, a ukoliko su u normalnoj kondiciji pojačana ishrana počinje 3-4 nedelje pre mrkanja.

Kod ovnova se u sezoni pripreme i pripusta javlja potreba za poboljšanom ishranom. Zadatak ishrane ovnova nije samo da obezbedi hranljive materije potrebne za izgradnju sperme, već i stimulacija organizma koja treba da dovede i do proizvodnje sperme i da obezbedi odgovarajući kvalitet sperme. Potrebe za proizvodnju sperme, čak i kod životinja koja se intenzivno koriste za priplod su male tako da ih je teško kvantitativno izraziti.
Zbog toga poboljšana ishrana u sezoni pre i tokom pripusta služi kao stimulacija organizma s ciljem da grlo proizvede dovoljno kvalitetne spreme njihovi obroci treba da sadrže dovoljno energije, proteina, minerala i vitamina. Ovnovi hranjeni obilnim količinama kvalitetnih proteina daju više sperme dobrog kvaliteta od grla koja ne dobijaju te količine. Slično je i sa mineralnim materijama.
Potrebno je da na 100 kg telesne mase ovnovi dobiju najmanje 6-7 gr kalcijuma, 5-6 gr fosfora, 15-20 gr kuhinjske soli i 30-40 miligrama karotina.U pripremi za sezonu pripusta, kao i u samoj sezoni potrebe za hranljivim materijam se povećavaju. Zbog toga se preporučuje da se oni prihraljuju u zavisnosti od intenziteta iskorišćavanja i kondicije u kojoj se nalaze u datom momentu. Kao orjentaciona preporuka može se reći da su u periodu pripreme potrebe ovnova zadovoljene ako se količina energije uveća za 30%, a proteina minerala i vitamina za 50% u odnosu na uzdržne potrebe.U sezoni pripusta ove potrebe bi trebalo uvećati još za toliko.
Veličina i funkcija testisa je posebno osetljiva na nivo ishrane. Telesna kondicija nema toliko izražen uticaj na veličinu i funkciju testisa, kao što ima trenutna ishrana ovnova. To je objašnjenje za poboljšanje rezultata koje
postižu ovnovi koji se dobro hrane u periodu pripreme i sezone pripusat. U ovom periodu ovnovima se pored paše ili zelene mase u obrok daje i određena količina suvih kabastih hraniva i 0,5-1,5 kg koncentrata. Bilo bi poželjno
obezbediti određenu količinu sočnih korenasto krtolastih plodova, odnosno mrkve.
U vreme pripusta, za ishranu ovnova treba koristiti obroke manje voluminoznosti. Veliki uticaj na proizvodnju sperme i ukupnu polnu aktivnost ima nivo proteina i fosfora u obroku.
U sezoni pripusta, ovnovima ne treba davati velike količine kabaste hrane. Količina sena ne bi trebalo da iznosi više od 1-1,5 kg/dan. Tokom zime može da se daje i kvalitetna silaža 4-5 kg/dan kao i sočni plodovi kao što je mrkva. Ne preporučuje se davanje šećerne repe. U letnjem periodu može da se koristi i zelena hrana u granulama (10-12 kg/dan). Kako kabasta hrana ne može da zadovolji sve potrebe ovnova, potrebno je u obroku da bude i koncentrovane hrane (1-1,5 kg/dan).
Zadatak ishrane ovnova nije samo obezbeđivanje ovih materija u obroku, količina potrebna za izgradnju sperme već i stimulacija organizma koja treba da dovede do proizvodnje sperme i da obezbedi odgovarajući kvalitet sperme. U koncentrat za ishranu ovnova pored zrna ovsa i ječma, potrebno je uključiti i neko proteinsko hranivo. Tradicionalne preporuke su da se kvalitetnim ovnovima koji se intenzivno koriste daje 2-3 l obranog mleka i 2-3 jajeta.
Priplodni ovnovi ne smeju da se ugoje, jer gojaznost utiče na pokretljivost ovnova, polnu aktivnost i proizvodnju sperme.