Integralna proizvodnja paprike

Integralna proizvodnja zasniva se na na primeni genetičkih, agronomskih, biotehničkih i hemijskih metoda koje obezbeđuju kvalitet ploda, očuvanje životne sredine i ljudskog zdravlja. 

Integralna proizvodnja zasniva se na dva principa: ekološki prioritet i prioritet sprečavanja rezinstetnosti, a takođe i klasifikaciju pesticida prema zeleno-žutoj i crvenoj listi. Pesticidi koji se nalaza na zelenoj ili žutoj listi su dozvoljeni u integralnoj zastiti bilja.

Proizvodnja po principima integralne proizvodnje podrazumeva korišćenje optimalnih doza đubriva i pesticide sa maksimalnom zaštititom životne sredine.

Principi integralne proizvodnje su:

  • poštovanje plodoreda,
  • đubrenje na osnovu kontrole plodnosti zemljišta,
  • redovna upotreba organskih đubriva,
  • minimalna mehanička obrada zemljišta,
  • izbor vrsta i sorti koje su tolerantne ili otporne na prouzrokovače bolesti i štetočina,
  • izbor kvalitetnog sertifikovanog semena i sadnog materijala,
  • zaštita od bolesti i štetočina- pre svega biološke i mehaničke mere borbe i upotreba pesticide sa zelene i žute liste,
  • poštovanje principa berbe,
  • skladištenje i čuvanje plodova.

Paprika ili latinski Capsicum annuum je jedna od najznačajnijih povrtarskih kultura u svetu i kod nas. Paprika je zeljasta biljka, pripada rodu Capsicum, familija Solanaceae.

Prednost gajenja paprika u sistemu integralne proizvodnje

Unapređena mineralna ishrana u plasteničkoj proizvodnji može doprineti povećanju sadržaja mikroelemenata u plodovima u odnosu na papriku sa otvorenog polja u kojoj je niza koncetracija Cu, Mn, Fe, Zn i askorbinske kiseline i generalno nizi kvalitet.

Poređenja radi, u ogledima rezultati pokazuju sledeće: paprika sorte ,,Vedrana,, proizvedena u integralnoj proizvodnji dala je prinos od 15,77kg/m2 , dok ista sorta u konvencionalnom gajenju dala je prinos 14kg/m2. Zahvaljujući smanjenju primene hemijskih zaštitinih sredstava i manjem fitotoksicnom efektu, produženoj fotosintetskoj aktivnosti, zametanje plodova je intezivnije, a porast plodova je ubrzan, što za rezultat ima veći prinos.

Paprika se ubraja u najrenatbilniju kluturu, jer ima dugu vegataciju, pa se gajenjem u kontrolisanim uslovima ostvaruje visok prinos. Osetljiva je na temperaturne promene, tako da proizvodnja u zastićenom prostoru ima prednost u odnosu na otvoreno polje.

Zemljište za proizvodnju paprike treba da je strukturno, bogato hranljivim materijama i zato su najbolja duboka, ocedna, humusna zemlijsta netralne do slabo kisele reakcije. Nakon podrivanja na 50-60cm, osnovna obrada se obavlja na dubini od 30cm, uz zaoravanje organskih i mineralnih đubriva.

Nakon osnovne obrade i startnog đubrenja potrebno je izvrsiti dezinfekciju zemljišta zbog uništavanja parazita, mikroorganizama, insekata, nematoda i korova.

U zastićenom prostoru paprika se može gajiti na zemljištu, zatim na inertnim supstratima u hidroponskoj tehnologiji na kokosovom vlaknu, mineralnoj vuni, perlitu, tufovima ili mešavini treseta. Kod gajenja paprike na zemlji obično se formiraju visoke leje, koje se nastiru malč folijama.

Rasađivanje se obavlja u dvostruke redove sa razmakom 40cm x 40xcm ili 50 x 33( cik-cak sadnja), a rastojanje između duplih redova treba da bude od 100-120 cm do 160-180 cm zavisno od tipa i tehnike gajenja. Sadanja paprike u većoj gustini podlozna je bolestima, stetočinama, a javljaju se problemi i sa oplodnjom, jer jedna biljka zasenjuje drugu.

Ilustracija: gajenje paprike
Ilustracija: gajenje paprike

U našim agroekoloskim uslovima paprika se najčešće gaji bez grejanja, sa sadnjom krajem marta do početka aprila. Da bi se u toku duge vegetacije paprike zadržala krupnoća i kvalitet plodova, potrebno je odstraniti suvišne grane tj. najbolje je voditi biljku na dve grane.

Ukoliko se praktikuje veća gustina od preporučeneh 3,3 do 4,3 biljke/m2 gajenih na dva stabla, može se koristiti spalirni naćin vođenja sa gustinom od 5 do 6 biljaka/m2.

Postupak usmeravanja rasta u prvoj etapi ostavlja se na 8-10 cvetova, iznad njih se ostave dve grane koje se vežu za žicu, a ostale se orežu iznad  formiranih plodova.

Paprika je toploljubiva klutura, tako da ne podnosi temperaturne oscilacije i temperatura ispod 15 0C može izazvati opadanje cvetova. Upravo zbog toga, proizvodnja rasada kao i plodonošenje treba podesiti tako da se ne odvija u vreme niske osvetljenosti (novembar-januar) ili treba obezbediti dopunsko osvetljenje.

Za vreme sunčanih dana temeraturu treba održavati u rasponu od 25-28 0C uz jako provetravanje, dok za vreme oblaćnih dana treba da je niza za 5 0C.  Noćne temperature treba da su  između 18 i 20 0C .Ukoliko je jeftina energija za grejanje, treba voditi računa da temperatura u zastićenom prostoru ne padne ispod 18 stepeni.

Modeli proizvodnje 

Modeli prozivodnje paprika mogu se klasifikovati kao:

    • model A (proizvodnja na zemljistu u jednostavnim tunelima),
    • model B (napredni model sa proizvodnjom paprike na zemljistu u spalirnom sistemu, bez grejanja),
    • model C (napredni model sa dogrevanjem),
    • model D (napredni model sa hidroponskom ishranom paprika na kokosovoj kori ili na kamenoj vuni).

Od navedenih modela model C sa dogrevanjem je model proizvodnje paprika na zemljistu sa vertikalnim vođenjem. Plastenici u kojima se ovaj model proizvodnje može izvoditi su tuneli, bituneli i multituneli maksimalnih dimenzija 40 x 40 m, visine 3.6-4.5m I 1600 m2 sa efikasnim pasivnim provetravanjem. Dupla folija na duvanje, dogrevanje i bočno provetravanje omogućuju dobru kontrolu mikroklime. Sadnja paprika obavlja se krajem februara i početkom marta.   Ovaj model se sve više primenjuje, jer je konkurencija na tržištu velika, te je za dobar uspeh potreban profesionalni odnos u proizvodnji. Podizanjem ovakvih objekata ostvaruju se značajne uštede energije. Postavljanjem duplih folija sa sistemom za regulaciju pritiska vazduha i uduvavanjem vazduha dobijaju se izuzetno povoljni uslovi za proizvodnju.

Nakon obavljene sadnje krajem februara do početka marta, paprika dospeva na rod početkom maja meseca, kada je trzisna vrednost visoka, a prinos paprike u celogodišnjoj proizvodnji može biti 15-20 kg/m2.

Mikrobioloska aktivnost i indukovana sistemicna otpornost

Obogaćivanje zemljista visokohumifikovanim organskim đubrivima, obezbeđuje održavanje zemljišne plodnosti, stabilnost strukturinih agragata, optimizaciju vodno-vazdušnog rezima zemljišta smanjuje potencijalne infekcije zemljišnim patogenima. Dopunsko unošenje korisnih mikroorganizama kao sto su: Bacilus subtilis, Bacilus amyloliquefaciens, Trichoderma harzianum doprinosi znacajnom smanjenju upotrebe hemijskih preparata u zastiti od bolesti i stetocina.  Vise različitih vrsta i sojeva Bacilllus spp. uglavnom svoj efekat ostvaruju produkcijom salicilne kiseline kao i jasmonične kiseline i etilena koji imaju imunoloski efekat.

Uticaj teremina inokulacije Trichoderma harzianum na prinos paprike Vedrana

Nacin aplikacije Doza primene Vreme primene Kraj berbe Prinos kg/m2
Tretiranje rasada 2.5g/m2 15. Februar  

 

10-15. Novembar

 

 

15,8

+zalivanje nakon sadnje 30g/1000 biljaka 15.Mart
+pred početak berbe 15g/1000 biljaka 15.Maj
Primena prilikom rasadjivanja 30g/1000 biljaka 15. Mart  

 

15-20. Oktobar

 

 

14,5

+ mesec dana nakon sadnje 15g/1000 biljaka 15. April
+ pred početak berbe 15g/1000 biljaka 15. Maj
2 nedelje od rasađivanja 30 g/1000 biljaka 30. Mart  

 

05-10. Oktobar

 

 

14,1

+ 6 nedelja nakon sadnje 15g/1000 biljaka 30. April
+ u toku prvih berbi 15g/1000 biljaka 30. Maj

 

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor