Koliko je agrotehnika bitna za prezimljavanje useva

Na otpornosti biljaka strnih žita na niske temperature i bolje prezimljavanje može se značajno uticati pravilnim izvođenjem određenih agrotehničkih mera. U tom smislu veliki značaj se pripisuje vremenu i načinu setve. Setvom strnih žita u optimalnom roku obezbeđuju se uslovi za ujednačeno nicanje i dobro ukorenjavanje i reguliše se razvoj biljaka do zime. Biljke u nastupajući period niskih temperature ulaze u dobroj kondiciji, što im povećava sposobnost prezimljavanja i obezbeđuje da u proleće nesmetano nastave rast i razvoj, za razliku od biljaka iz kasnije setve, koje često usled delovanja niskih temperature izmrznu,  a to se kasnije nepovoljno odražava na prinos.

U slučaju kasnije setve, posledice izmrzavanja na biljkama strnih žita u proleće moguće je ublažiti takođe primenom adekvatnih agrotehničkih mera. Značajni efekti se mogu ostvariti valjanjem useva pri čemu se ponovo uspostavlja kontakt korena sa zemljištem, prethodno prekinut usled golomrazice.

Ilustracija: Strna žita, foto: ns seme
Ilustracija: Strna žita, foto: ns seme

Na nestrukturnim zemljištima i onima sklonim zabarivanju se najčešće posle obilnih padavina ili otapanja snega stvara pokorica ili se u njima zadržava suvišna voda, što u kombinaciji sa niskim temperaturama vazduha povećava opasnost od izmrzavanja, otežava rast i razvoj biljaka i negativno se odražava na prinos. Efikasne mere protiv ovakvih pojava su drljanje lakim drljačama, čime se razbija pokorica i podstiče bokorenje i odvodnjavanje odgovarajućim kanalima, čime se eliminiše mogućnost propadanja biljaka usled izmrzavanja I gušenja.

Takođe, izbalansirana i adekvatna ishrana biljaka strnih žita je vrlo bitna s aspekta povećanja otpornosti prema niskim temperaturama i mrazu. Posebno je važno poštovati preporučene doze hraniva i dinamiku njihovog unošenja u zemljište a što se odnosi pre svega na osnovne makroelemente (azot, fosfor i kalijum).

Prevelika količina azota u osnovnom, jesenjem đubrenju može da izazove suviše bujan rast biljaka strnih žita, što dovodi do slabijeg kaljenja,biljke postaju nežne i lakše stradaju u uslovima niskih temperatura, a posebno golomrazica. Prihrana azotom u proleće na samom početku faze bokorenja predstavlja značajan stimulans biljkama, iscrpljenim niskim temperaturama, mrazom i ostalim stresnim faktorima tokom zime, da nesmetano nastave rast i razviće.

Među hranivima potrebnim u ishrani biljaka strnih žita, sa aspekta povećanja sposobnosti prezimljavanja značajna je uloga fosfora. Na nedostatak ovog elementa strna žita su posebno osetljiva u početnim fazama rasta i razvića i posledice toga se kasnije teško mogu ublažiti. Tu se pre svega misli na ulogu fosfora u procesu kaljenja i povećanju otpornosti biljaka na niske temperature i mraz jer on utiče na metabolizam azota, disanje, fotosintezu i ukupan promet energije.

Kalijum takođe ima važnu ulogu u prometu energije i materija u biljkama, posebno sintezi ugljenih hidrata, koji su od značaja za povećanje sposobnosti prezimljavanja i regulisanju vodnog režima biljaka. Zato je osnovni preduslov uspešne i ekonomski opravdane proizvodnje strnih žita upotreba deklarisanog semena, adekvatno pripremljenog za setvu.

Dorada i priprema semena za setvu podrazumeva primenu određenih mehaničkih, fizičkih, hemijskih i, po potrebi, bioloških postupaka na semenu nakon vršidbe. Tako pripremljeno i dorađeno seme u setvi, uz pravilno izvođenje svih predviđenih agrotehničkih mera, preduslov je ravnomernog nicanja i optimalnog sklopa zdravih i naprednih biljaka, tolerantnih na različite stresne faktore gajenja, a tako i niske temperature i mraz.

Iz ove kategorije

Pročitajte i

Najčitanije danas

Najčitanije ove nedelje

Najčitanije ovog meseca

Reklamni prostor